Nase Novine, June 21, 1978

              I н
;1
( Ш!
н
1I
ш'i$тt'
И
иш
I
ili
жм
да #те&лкШ(Ш —in iimr шштт " — iiiin r п i "tti i w њ шкшшмш11шш w #w'- iti mi -:$?£жуј№ш%л шшшкшшштшшгт
"We welcome your announced
intention to defer decision on
mass production of the neutron
' bomb. We are alarmed, however,
by your simultaneous decision to
equip weapons systems for its
delivery. This inevitably raises the
suspicion that the deferment my
be merely a move to deflect the
world-wid- e movement of protest
against this new horror weapon.
The neutron bomb, by its limited
range, dangerously lowers the
threshold of nuclear war. Coming
on the heels of the introduction of
the cruise missile, it represents an
unprecedented unilateral esca-lation
ofvthe armaments race. It
has already severely set back the
process of detente and the buil-- .
ding of mutual trust.
You have indicated by previous
statements that you are aware of
рптпл u hrani Da slika bude iocnija
Rim — Iz Organizacije UN za is-hra- nu
i poljoprlvredu (FAO) sazna-j- e
se da 6e zemljama u razvoju
1985. godine biti potrebna godl§-nj- a ротоб u hrani od 15 do 16 mlli-on- a
tona zitarlca, oko 300.000 tona
tiljnih masti i 250.000 tona mle6-ni- h
proizvoda.
Procene su izvrsene na osnovu
tendencija demografskog rasta,
prolzvodnje i potroSnJe zitarlca i
predvidenlh potreba za hranom.
Ova pomoc medunarodne organl- -
zafcije bide dovoljna samo'za "nor-main-u"
situaciju, all ne i u kriznim
sltuacijama, kakve su bile 60-tl- h I
70-%ti-h godina. ,
tATINSKbAMERlCKA KATOLICKA Socnalno
Crkvena hljerarhija i ve6i dio klcra u
Latinskoj Amcrici pristaje na reformc i
razboritu evoluciju, ali u skladu s plano-vim- a
vlada. Razlika izmedu privilcglrane
manjinc i masc bijednog gradskog i seo-sk- og
proletarijata za njih nije toliko va-zn- a.
Vrlo mali dio pripadnika crkvene hi-jerarh- ije
je na liniji progresa. I dok je bi-skup- ska konferenclja kontinenta (CELAM)
prije to6no deset godina zauzela vrlo kri-tl£- ki
odnos prema stanju u Latinskoj Ame-ri- ci
i osudila kapitalizam i imperijallzam,
danas se mo2e konstatirati da je ta oStrlca
sasvim otupjela, da se CELAM, pod uda-ro- m
desnlce, пабао uz reZlme vojne dikta-tur- e
I 6ak faSizma, te da osuduje svc6enlke
i vjernike koji prihvadaju socijalistliku al-ternat- ivu.
Brojni sve6enici, dio' biskupa i masa
vjernika pripadaju drugoj crkvi, koja se
oslanja na papinske enciklike i socijalnu
doktrinu katolifiansitva. Za nju se kaze da
je crkva enciklika. U ime krficanstva ona
je za reforme, aM u okviru postojeceg dru-fitven- og
poretka. Za neke je ta orkva pro-gresiv- na.
No, ona je, u biti, samo reformi-stiCk- a
— izriCito se protivi revoluciji i so-cijalistif- ikoj
viziji kontinenta.
Podzemna crkva nije samo.za reforme
Jliibilo kakve promjene. Tu,trecu orkvu
safiihjava manji dio klcra i vjernika. Ona
je istinski progresivna, socijalistifiki ori-jentira- na,
ali je pqdijeljena u izboru
sredstava. Problem je po-zn- at
— opravdanost Ш neopravdanost na-sil- ja
i nenasilja. Pristalice podzemne or-k- ve
cak stupaju u gerilu, djeluju u gradu
i na selu, u zemlji ill kad su u progonstvu,
kao u slu6aju Cilea i Argentine. Bune se
protiv civilne vlasti, ali i sluibene crkve.
Radikalno kr.ilo je za suradnju s marksi-stim- a
i iak prihva6a marksizam kao me-tb- du analize druStvenih odnosa.
Ulijevo, do centra i udesno
KatoliCki jcpokrot.u Latinskoj Amerlcl.
idcjno, socioloSki, politiCki i organizao!jski
nejedinstven. Unutar njega su zastupljene'
razliCito koncepcije"- - od klasifinog kon- -
the truth expressed by your prede-cessor,
John F. Kennedy: "Man-kind
must abolish the bomb, or the
bomb will abolish mankind".
We therefore urge you in the
name of life itself, to discard the
neutron bomb once and for all.
This would greatly increase the
chances that the impending spe-cial
session of the United Nations
will become the turning point away
from the mad race toward a nuclear
holocaust".
Such proposals have been sent
to Carter from many organizations
and individuals all across Canada.
Mr. Trudeau has been urged to
make the same demand on Mr.
Carter.
Rev. John Hanly Morgan,
President Canadian Peace
Toronto, Ontario
STOCKHOLM — U ponedjeljak je u o- -
vom gradu робео Cetverodnevni meduna-rod- ni seminar o radu i polotaju novinsklh
agenclja, koji se odriava u organizaciji UNESCO-- a. ' . . Najzna6ajnija tema rasprava no ovom
skupu bit 6e odnos velikih medunarodnih
agencija razvijenih zapadnlh zemalja i a-gen- cija zemalia u razvoju.
U radnom dokumentu UNESCO nagla-Sav- a
da zapadne agencije stalno. proHruju
svoje izvje&taje i vijestima 6 dogadajlma
izvan zapadnog svijeta, all da prl tome le-s- to iekrivljuju objektivnu sllku stvarnosti
u zemljama u razvoju. S druge strane, tv
zemlje. neprestano ppvetavaju napore 4o
razviju vlastiie mogu6nosti Sirenja inlor-macij- a.
Unutar tog odnosa treba traiitl rjeSenja
za stvaranje novog me&unargdnog infor-macijsk- og poretka i Sirenje toUnlje sllke o
zemljama u razvoju,. Tim viSe 8to mnoge
od njih razvijaju i tehrii6ke mogudnosti da
proHre svoju aktivnost i suprotstave se
dominaciji velikih nadnacionalnlh agenci
UEVICA (2)
ire-volucion- arnih
Congress
Г
zervatlvizma" do socijalisti6ke orijentaclje.
Tradicionalnom katolifikom konzervativi-zm- u
priklanja se, manji dio katoliCkog po-kre- ta.
i on sve vi§e gubi ultjecaj. Katolicki
konzcrvativci ncpovjerljivi su prema sva-k- oj
promjeni u crkvi, svaka je reforma iz-d- aja
vjere i ruSenle autentiinog кгбсап-stv- a.
katollci-vjernic- J, pripadnici te stru-j- e,
su zemljovlasniCka oligarhija i neki in-dustrij- alci,
a u politickom 2ivotu predsta-vllaj- u
rih neke politiCke partije i katoliCki
pokroti ekstremne desnice, kao u Brazilu
Obitelj, tradicija. vlasniStvo.
Papa Ivan XXIII i drugl Vatikanski kon-c- il
su katoU6ki pokret u Latinskoj Ameri-- ci
bili pomakli ulijevo, aM Je ubrzo doSlo
do vradanja vecine prema centru i Cak
prema desnici. Tako se rodila neokonzerva-tivn- a
cirijentacija, koja. na svoj naSin pri-hva- 6a
koncilske zakljufike i smatra ih tak-tlko- m
crkve. Za tu Je struju postojeci dru-gtve- ni
poredak dobar. Istina, treba ga po-boljS- ati
i katolici mogu sudjelovati u dru-gtven- om
i politickom ilvotu, ali se moraju
klorilti iradikalnih zahvata. Pripadnici te
struje'u vrhu su politi6kog iivota ve6ine
latinskoamerlCkih zemalja, a zastupaju je
dobrim diteLom politiCke partije krS6anske
deniokracije i dio krScanskih sindikata. Po-liti- tki
je rieutralna prema klasnoj borbl, u
rfdeologW ne prihvafia klashu podjelu u
druStvu, programski 1o protiv komunlzma 1
za ofiuvanje pbstojedeg poretka. jer ieli sa-Cuv- atl
vlastiti prjvilegiranl poloXaj.
Niosioci socijalnog krSdanstva u Latin-skoj
Americl zastupalu potrebu socijalnih
promlena i oilvotvorerija katollcke socijal-h- e
doktrine. Ali. u biti su i oni za refor-miza- m.
Teorijskom podlogom smatraju
dokumente VatlkanskoEt koncila. sociialno--poimC- ku
doktrinu crkve I iskustva demo-kSca- na
u Evropi. Okudjaju dio klera, bi-skupa,
obiCni'h viernika, d'ielom partije
кгббапвке demokracije i krfcanske sindi-kat- e.
Ta fltruja je za nacionalnu, ekonom-sk- u
i politiftku emancipaciju i одгап1бепе
socijalne 1 ekonomsVp Drnm'ene. nil 1 nno-ti- v
socijalizma i odblja konccpcdju klasne
borbe. Oslm poIltl6klh partlja krg6ahske
demokracije i ki§6anskih sindikata nosioci
socljalnog krS6onstva su organizacije kao
1шшштшшшт§шт.жт %
сШ хШШКШтшШшИШшШгГ Ж .„.( ~ it; '%ш, '. '-Лш- 1". infa . thA. ''.
б;Ж.1НгвшжгА?т yffir- - . ... @ДО4£ШДОШПМЖ№ШВДГ'8ДО Vff ЧГ"' ' NWНeЖHтBи.saaai
Izraelu su opet bile demonstracije protiv Beginove vlade zbog
drzanja u pregovorlma za mir (odbijanju da vratl okuplrane terltorije I prlz-n- a
prava Palestinaca). U demonstracijl su sudjelovale i mlade majke sa
djecom (na slid).
ja, pokuSavaju6l smanjltl jaz koji stvara
ncuravnoteienost u Sirenju informacija iz-me- du razvijenih i nerazvijenih zemalja
svijeta.
Trident usporava
SALT?
NEW YORK (AFP) — AmerlCkl Penta-gon
usavrfiava novo strateSko oruije, ra-ke- te Trident 2 koje ce mo£l da korjste
i podmornlce na nuklearni pogon i obiSne
lansirne rampe na zemlji. plsao je New
York Times od ponedjeljka.
To pruije koje su pojedini funkcionari
Pentagona ocijenlli kao revoluclonarno,
moglo bi znatno usporiti pregovore o ogra-n!6en- ju
strateSkog naoniianja, smatra
New York' Times.
AmeriCko zrakoplovstvo se protlvilo iz-ra- di tlh raketa,PsmatraJuci da su mnogo
bolji projektili Hpa NX od kojih se 25D
ve6 ispltuje u podzemnim poligonima. Pre-m- a pisanju Netf'York TJmesa Trident
2 ima, manji domet i nosi mahje nuklear-ni- h
bojeyih.(glava.
Krscanstvo
ka~tbficka"akcija i neke druge organiza-cije
katoliCke inspiracije.
U katolidkom pokrelu Latinske Amerike
javlja se i socijalislifi'ka orijentacija. Jos je
malobrojna, all sve utjecajnija i brojnija
usprkos progonlma, zatvorima i Cak uboj-stvi- ma
svojih zastupnika. Ona trafci sura-dnju
sa svim predstavnicima ljevice, pa
i s politidkim partijama marksistifike ori-jentac- ije. Jedna je struja za nenasilnu re-voluc- iju,
dqk druga, os;im §to teorijski pri-hva- ca
potrebu nasilne revolucije, ima svo-jih
pristalica i u gerili. Ta struja radikal-no
raskida s katoliCkom ро1Шбкот dok-trino- m,
prihvada klasnu borbu i marksi-zam
kao metodu analize druStva ii revolu- -
NeieNixonoe
memoare
Polovinom maja treba da se po-ja- ve
u prodaji memoari bivSeg
predsednika USA, Niona. No, 6ini
se da mnbgi Amerikanci nisu zabo-ravi- li
pojedinosti iz doba njegovog
predsednikovanja. Medu onima ko--
ii se svega aoDro secaiu su i avoji-- $
ca mladih Iz Washingtona, Tom
Flanigan (levo) i Bill Boleyn. Po-kren- ula
su njih dvojica veliku
akciju protiv ove knjige I u, svrhu
smanjenja prodaje ve6 su obezbe-di- li
$39.000. Kako oni kazu, veliku
пптоЛ rinhili su od iedne oalasne
agencije Iz Washingtona koja je, J- -
verovatno, glavnl Izvor sredstava
dvnllro nnkrAtnfta akciie.
Dlak-o- f L-r- .ll on Tnm I Rill 17ГдН1И i Ш iii xi.-..,:- ii„ л I ICA m n nnhl Ш
ruji auo ovuua jj јјп ошп yjj ogui
govon najDOije. мподо котетага
rpu ne treba. ШП- -
Vrt'eiiiWnefc.jp.
в.(!"'.1ft' Hew TlmeiMlch Bir-A- m
U
' NACISTI NE SMIJU U SKOKIE!
Vise od 700 osoba prisustvovalo
je komemorativnom skupu povo-do- m
35-godisnj- ice ustanka u Var-savsko- m
getu. Mi ting je odrzan
pod parolom: "Nacisti ne smiju
marsirati u Skokie!"
ODAVNA U TUOOJ SLU2BI
Kako iavlja "New York Times",
Arkadij Sevcenko, spvjetski grada-ni- n
i visoki funkcioner Ujedinjenih'
nacija koji je odbio da se vrati u
zemlju, bioje tokom posljednjih
nekoliko godina u kontaktu s oba-vjeStajn- im saradnicima Federalnog'
istraznog biroa (FBI) i Centralne
obavjeStajne agencije (CIA). '
Prema pisanju dasopisa "Time",
Sev£enko je za svoje usluge primao
100 hiljada dolara godiSnje.
cionarne .akcije, iako istiCe ideolo§ke ra-zli- ke izmedu religlje i marksizma. Ima ra-zrad- en
program socijalistifikog preobrazaja
druStva, protivi se'klerikalizaoiji politi-Cko- g
iivota i zalafce se za specifiCni katoli-
Cki socijalistifiki pokret. TipiCan predstav-hi- k
te struje je pokret KrScani za socija-liza- m,
koji se rodio u Cileu nakon dolaska
na vlast vlade Unidad popular. KrScani
za spcijalizam ne 2ele biti zasebni politi-ck!
pokret, nego svojim Clanovima osta-vlja- ju
slobodu pristupa pplitiCkim orga-nizacija- ma ljevice.
SocijalistiCka orijentacija u latinskoame-riCko- m
katoliCkom pokretu vidi buduCnost
kontinenta jedino u socijalizmu. Primjer
razvoja'socijalistiCkih zemalja ima sve ve-- Ce
znaCenje i utjecaj na tu struju, a sna-£- an
utjecaj ima kubanski socijalizam.
Jugoslavensko sooijalistiCko samoupravno
iskustvo nailazi ne samo, na simpatije u
toj#struji veC i na zastupnike, koji razvoj
svo'jih zemalja zamiSljaju u realizaciji sa-moupra- vnog socijalizma primjerenog vla-stiti- m
potrebama.
cj
МШЛ V №"Ш №i tors. d-- h . .,.'?.
1И1 тшш тштшт. . w
.. АШтљ-.1№-¥- ' учт' :. 'S'XЧi.i..,i'
. шшжЈш&т " '!№&&&:.. ., w утж£ л'т ш
! 1шшШвтк . ш$№&ШЖ&6.ЖШ!2'№- - Ш #а у&шјшшмтјгшп?!- - "if v
.,.'ЛЛ:ЈИЕ!№''У1 .
'-$ШЖадХ1?--
;-'Л'Н 't лхлаж.лТЈТ о, 'iv1-- . s"tNra;wg :. Mri :,кп јш i . .иј ;ar. 'tiiiat i.r 'i . . . ktv t:, .л . ",-- i ™i м. ш1гиЕтктШ'Шт .
IVtsT. '"' Д
Yor
i
ut.x.v.itU'
Si
№лва.уУлг
№$№.!&&
im, v &; ХШ&£№ШШШШШ
--£%;
sf.Wff
SSVftv
toWMilWifA-- .' w, "{,',., r: . Л,.ЖЈУ Wfi?
¥&№" V®?
--A