Nase Novine, February 11, 1981

              Ml
2-- NA5E NOVINE, December 2; 1981
Glavni urednik zapadno-njemafiko- g llsta
"Sterna njegovi suradnici boravili su u
Moskvi opsirno razgovarali s Leonidom
Zamjatinom Valentinom Falinom.Zamja-tin.z- a
kojega setvrdi da pripada najprisni-ji- m
suradnicima predsjednika Prezidijuma
Vrhovnog sovjeta SSSR-- a ,i generalnoga
sekretara KPSS Leonida Breznjeva, ruko-vo- di
danas Odjelom za medunarodno
obavjestavanje Centralnoga komiteta. Fal- -
lin mu je zamjenik, a od 971 do 1 978. bio
je sovjetski ambasador u Bonnu.
STERN:Ho6e li Poljskazamoliti Sovjetski
Savez za "bratsku pomoc"?
ZdMJATA.-Spekulacij- e tu nece pomoci.
Sad je rijefi o tomu da se normalizira stanje
u Poljskoj. To Poljaci mogu ucintti
vlastitim snagama. da to bude tako,
vaino je za vas jednako kao za nas.
Uostalom, ne mislite II kako bi bilo bolje
da o toj temi razgovarate s poljskom
vladom? Predlazem da sad govorimo o
sovjetsko-zapadnonjemafiki- m odnosima.
STERN:T odnosi ovise, ne na posljed-nje- m
mjestu, o tomu Sto sovjetsko vodstvo
kani poduzeti u Poljskoj. Solidarnost je
pozvala radnike druglh socljallstickih ze-mal- ja
da slijede poljski primjer. Ne plasite
li se posljedica u Sovjetskom Savezu? U
Poljskoj je nemir робео povecanjem
cijena. A u vas su u posljednje vrijeme
drastifino povecane neke cijene benzin
je poskupio бак sto posto."
ZAMJATIN:A unatofi tomu je u nas
dalje jeftiniji nego na Zapadu.
STERN:U nas su zato mnogo vise
nadnice.
FALIN:Zdi razliku od vas, u nas se vecina
ljudi vozi na posao sredstvlma javnoga
prometa, a cijene prijevozu samo su
desetina ill petina onoga sto se u vas placa
za istu uslugu...
STERN: A sad o njemacko-sovjetski- m
odnosima. Zasjenjeni su trkom u naoruza-nju.- ..
ZAMJATIN:... recite odmah: Reagano-- '
vom politikom naoruzanja amerlfikom
tefnjom za vojnom premoci.
STEflW.-Sovjetsk- i Savez ne tezi vojnoj
premoci?
ZAMJATIN :Ne, kategori6ki ne.
STEflV.Dopustite nam onda da navede-m- o
ministra odbrane DDR-- a Hoffmanna,
koji je mozda najjasnije formulirao vezu
izmedu svjetske revolucije nadmobi
socijalistickoga lagera. Tri mjeseca poslije
sporazuma u Helsinkiju, 1 decembra 1 975,
usprotivio se onima koji smatraju kao "u
atomsko doba nlje vise moguc pravedni
rat". Rekao je: "Ne dijelimo to miSIJenJe".
Kakozadada sociJalistiCkih oruzanih snaga
seze daleko preko granica svake pojedine
socijalistifike zemlje, nlje vise dovoljan
Q9BJ IBI nJB' (g аи ЕВУ eBBsi In HI ш is] Ijjp 1И SI Ш9 Is IB ™И 33
"odredeni minimum vojnoga defenzivnog
materijala, pa ni ravnoteza straha". Svjet-s- ki
revolucionarni proces postigao je nesto
drugo: "vojnu nadmoc socijalistifikoga
lagera".
ZAMJATIN:Ne poznajem taj govor, a ne
bih ga zelio ni komentirati.
STERN: va§ general Kulikov zahtijevao
je jemstva za "nadmoc" nad naoruzanjem
mogucih neprijatelja Sovjetskoga Saveza
naime nad potencijalnom koalicijom
Amerike, Evrope, Japana mo2da Kine.
ZAMJATIN:He li moida istina da smo
suo6eni s neprijateljskim okruzenjem? Na
svim stranama svijeta pokusavaju se
pojedine zemlje sastaviti u antisovjetske
grupacije.
STERN:Kao Sto vi pokuSavate u
tre6emu svijetu stvoriti neki antiameri6ki
konsenzus.
ZA MJATIN
.-Jef-tina
je propaganda Hi
fiista besmislica tvrditi -- da se iza svih
naprednlh preobrazaja na ovom svijetu
nalazi Sovjetski Savez. U Africi je nakon
drugoga svjetskog rata nezavisnost dobilo-ok- o
40 zemalja. Mislite li da se to dogodilo
po sovjetskoj uputi? Neke medu tim
zemljama zamolile su nas da im pomog-nem- o
organizirati obranu. Za to su
potrebni vojni strufinjaci. Uvjeravam vas,
medutim, da trenutadno u Africi nema ni
jednoga jedinog sovjetskog vojnika koji bi
mozda ima6 neke operativne funkcije.
STERN:Ja posao preuzimaju za vas
Kubanci, kako biste se vi u meduvremenu
mogli operativno angazirati u Afganistanu.
No, vratimo se пјетабко-sovjetski- m od-nosima
sovjetskoj nadmoci u podrufiju
raketa srednjega dometa SS-2- 0 uperenih
na Zapadnu Evropu. Ne mozete li zaista
shvatiti da se Savezna Republika osjeca
ugrozenom tim raketama?
ZAMJATIN:He6u se obazirati na ono sto
ste rekli o Kubancima Afganistanu. A sad
o raketama srednjega dometa. Kapitalno
griJeSite kad iz vojnoga konteksa izvlafiite
jedan jedini sistem oruzja. Na podru6ju
ukupnoga nuklearnog potehcijala postoji
otprilike ravnoteza izmedu Istoka Zapada.
STERN:Mo±e se ra6unati ovako ill
onako, bitno je da se vase rakete srednjega
dometa sad moderniziraju, 6ime se broj6a-n- a
ravnoteza na torn podruCju pretvara u
tehnicku prednost Sovjetskoga Saveza.
Zato se pomislja na dopunsko naoruzava-nj- e
raketama pershing-- 2 cruise.
FALIN: oper ste nasjeli родгебпој
obavijesti. Za svaku novu raketu SS-2- 0
koju smo postavili, demontirali smo
ve6inom бак dvije stare rakete.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18
IZDAVACKI SAVET: MiloS Grubii, Voiin Grbid, Josip Kovadid,
Stanko Muideka, Milena Boiii, Ivlca JuriSid, Ana Durovid, Lepa
Rajnovi6, Borislav Neikovid, Rozaltja Divjakovid, Ouro Malikovld, Ivan
Pribanld, Mile Baljak, llija Bubal o, Pavao Radmanid, floia Pavleti6,
Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, MUijan Petrovid, John
Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanii, Paul Ku6inid,
Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mltica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni odgovornl
urednik), Stepan Mloiid (dru$tveno-polltl6k- a pitanja), Daniel Pixiades
(druSUena pitanja knjiievnost), Katarma Kostid (poezija aktuelne
teme), Jelena Gavrilovid (literatura umetnost za decu), BoSko
Mladenovi6, Anka Noilnii.
STALNI DOPISNICI: Duian Putnik (Chicago), Margaret Star6evi6
(Los Angeles), Mlroslav Blalevid (Chicago), Boio Spadek (New York),
Frank Fudurii (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovld (nauka drustvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSfca kulturna publicistika u Amenci),
Anton Kostelac (reportaie pride iz useljeniKog zlvota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovit,
Petar Kurti6.
FOTOREPORTERI: Srdsn Bodii, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ
JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"NaSe novine" Izlaze srljedom. Pretplata iznosl $20.00 godi5nje;
pojedlnl prlmjerak 50 cent). Cjene oglasa na zahtjev.
"NaSe novine" зи nasljodnlk "Jedinstva", kome su prethodlll llstovl
"Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edlnstvo", "Slobodna Misao", "Pravda"
"Borba", kao "Narodnog Glasnika" drugih naprednlh listova koji su
mu prethodlll u Sjedlnjenim Drzavama.
SrEflA.Tvrdite, dakle, da sad imate бак
manje raketa nego prije?
глЛШШ.Такоје.
STERN:A' je djelovanje ostalo isto.
Osim toga, rampa za lansiranje rakete
SS-2- 0 moze se upotrijebiti jo§ triput
zaredom.
ZAMJATIN:To tvrdite vi. Cini se dg vam
je veoma stalo do bajke o sovjetskoj
nadmoci.
S7EflV:Pregovori o raketama srednjega
dometa trebali bi poCeti jos ove godine.
Sto ce se dogoditi ako propadnu, pa se
1984. u Saveznoj Republici pocnu postav-- .
Ijati rakete pershing-2- ?
FALIN:On6a ce Zapad morati da rafiuna
s odgovarajucirfi posljedicama, a sovjetska
6e strana morati da prifieka kako bi vlade
zemalja NATO-- a sazrele za ozbiljnije
konkretnije pregovore.
STERN: AW nedete valjda samo Cekati tek
tako?
ZAMJATINDAko Zapad postavi takve
rakete, nece to ostati bez odgovora.
STERN:A kakav bi mogao biti sovjetski
odgovor?
ZAMJATIN:Ha& tehnifiari raspolaiu s
mryogim mogucnostima. Ali bolje je da
sad razmiSljamo o smanjenju naorufanja.
STERN:To bismo u6inili rado. No, zasad
se svijet samo naoruzava. Ho6ete li vi
napraviti neutronsku bombu po§to su
Amerikanci najavili da ce je graditi?
Iskusali ste je ve6 prije nekoliko godina.
ZAMJATIN:He, nije iskuSavana u nas.
No, njezina tehnologija nije nikakva tajna
za nas.
,STERN:He plaSite li se da bi vas
Amerikanci mogli navesti na takvu utrku u
naoruzavanju, koju ne biste mogli izdrzati
privredno?
ZAMJATIN:He tajimo da bismo sred-stv- a
koja se sad silom prilika trose na
oruzje, radije ulozili u privredu, ali cemo
ameri6ku nadmoc sprijediti po svaku
cijenu, cak ako bi to od nas zahtjevalo
privredne zrtve.
JEDNOMU STO GODINA
MOSKVA (AFP) Na cijelom teritoriju
Sovjetskog Saveza snijeg se zabijelio po
poljima planinama, a u Sibiru je
temperature ve6 pala na minus 30 stupnje-va- .
Sovjetska stampa biljezi da je u pokrajini
Mokiaviji na jugu SSSR-- a pao snijeg
debljine 40 centimetara Sto se dogada
fednom u sto godina. Mnoge su se rijeke
po6elezaledivati, pa struf.njaci predvidaju
da ce zima 1982. godine biti izuzetno jaka.
NEMAIZGLEDAZA
POBOLJSANJEUBC
VANCOUVER.B.C. Ekonomi-j- a
Britanske Kolumbije "tapka na
mjestu" tapkati ce sve do polovice
idude godine, a mozda dulje.
Stanje u drugoj polovini 1982.
treba se poboljSati zbog vladinih
privatnih investicija.
Mnogo zavisi od ekonomskog
stanja u ostalom svijetu, osobito u
S red. Drzavama.
NajviSe se gleda na izvoz drva.
Ta industrija je sada u zastoju.
Poboljsanje najvise zavisi od stam-ben- e
izgradnje u Sjed. Drzavama. U
posljednjem tromjeseCju tamo je
zapodeta izgradnja 900.000 stam-beni- h
jedinica. 06ekiva se da 6e u
drugoj polovini 1982. biti zapo6eto
milijun 500 hiljada stambenih
jedinica.
Ovi podaci iznijeti su na sastan-k- u
udruzenja profesionalnih eko-nomis- ta
Britanske Kolumbije
(Association of Professional Eco-nomists
of B.C.).
Glavni ekonomist B.C.Telepho-n- e
je kazao da ovogodisnja recesija
"jako grize" ovdaSnju ekonomiju.
On je, medutim, uvjeren da 6e do6i
SAD
DRUGA POLITlCKA BOMBA
Samo nekoliko dana poSto je 6itav
Washington Bio potresen uzbudenjima oko
krltika ekonomske politike predsjednika
Reagana, koju je izrekao ministar za
budzet Stockman, eksplodirala je druga
"politicka bomba": jedan od najviSih
funkcionera Bijele ku6e je primao mito.
Ali, joS prije nego sto je mogla nanijeti
znatnije stete vladi predsjednika Reagana,
ova je "bomba" utisana. Federalni biro za
borbu protivkriminala (FBI) je saopcio da
je 6itava navodna "afera" podmicivanja bez
ikakve osnove da je rijec samo o obifinom
nesporazumu...
Naime, jos neidentificirane lifinosti op-tuzi- le
su savjetnika sefa amerifike drzave za
nacionalnu sigurnost Richarda Allena da je
navodno primio mito od tisu6u dolara da bi
jednom japanskom ienskom casopisu
osigurao intervju sasuprugom predsjedni-ka
Reagana Nency Reagan.
Ovo je vec drugi put da do javnosti
dopiru opruZbe protiv jednog od najblizlh
suradnika predsjednika Reagana, zbog
njegovih poslovnlh veza s Japanom. U jeku
kampanje za izbore za predsjednika SAD
profile godine, prifialo se da je Richard
Allen kao funkcionar vlada ranijeg predsje-dnika
Nixona primio nagrade od japanskih
tvrtki kao savjetnik "lobist".
Provedena je istraga potvrdeno je da
Allen ima poslovne veze s japanskim
tvrtkamaod kojih prima nagrade za rad, ali
da to nijje radio dok je bio u drzavnoj sluzbi
vec po izlasku iz Bijele ku6e.. Medutim,
Allen je ipak morao neposredno pred
proSlogodi§nje predsjednidke lizbore pod-nije- ti
ostavku na polozaj u Reaganovom
stabu. Kad je postao sef ameridke drzave,
predsjednik Reagan imenovao je Richarda
Allena za savjetnika za pitanja nacionalne
sigurnosti, vrlo visoki polozaj u Bijeloj
kuci.
Honduras — Nikaragva
"RATNI PLAN"
TEGUSIGALPA Hondurasko vijece za
mlri prijateljstvo s Nikaragvom (COHPAN)
saopdilo je da postoji precizan "ratni plan"
protiv Nikaragve.
Prema onom Sto javljaju novinske agen-cij- e,
ovim planom je predvideno da oko tri
tisuce pripadnika bivSe Somozine nacio-nalne
garde, preobufieni u uniforme vojni-ka
sadasnje sandinisticke Nikaragve, upad-n- e
u honduraska sela u pograni6noj oblasti
s Nikaragvom kako bi isprovocirali oruzani
sukob vojnih snaga Hondurasa njihov
napad na Nikaragvu.
U saopcenju COHPAN-a- , koji sacinjava-j- u
napredne snage omladine, seljaStva,
radnika intelektualaca Hondurasa takoder
se isti5e da bi provodenjem ovog "ratnog
plana" njihova zemlja trebala preuzeti na
sebe ulogu zandarma u ovom podrucju Sto
se uklapa u interese sadaSnje amerifike
administracije.
do poboljSanja u drugoj polovini
1982.
Rekao je da ce investicije u B.C.
iduce godine iznositi 6etiri pol
milijarde dolara, a u 1983. cijelih 5
milijardi.
On predvida da ce stanovnistvo
B.C. ove godine porasti za 2,7
posto.
Ukupni nacionalni proizvod 6e
porasti za 3 posto.
Stambena izgradnja ce opasti sa
40.000 stambenih jedinica ove
godine na 30.000 idude godine.
Nezaposlenost u prvoj polovini
.1982. 6e jako porasti, ali ce opasti
u drugoj polovini. Za cijelu godinu
iznositi ce 7,5 posto.
Ovogodisnja inflacija 6e iznositi
14,5 posto, a iduce godine 6e pasti
na 12 posto. Medutim, visoka
kamatpa stopa 6e opasti.
Radni6ke place ce porasti za 10
posto ove iduce godine.
Re6eno je da 6e ekonomija u
cijeloj Kanadi ove godine porasti
za samo 1 ,2 posto.
U zastoju je amerifika privreda.
Sve to utjefie na stanje u B.C.
I
i 'c '
t
,- - ;
i
i
i
1 .
I
i
—
i
i
i
.
—
i
i
i
i
i
i
i
k
i
i I
i
I
I
i
—
i
i I
i
i
i
—
i
i
-
i
i
i
i
.
i
—
i
i
—
i
i
i
i
i