Nase Novine, January 19, 1977

              I
. I
:
"1
~wrW'.Jirw.Wf-"iirH™...J1-,J,..- J Мш,, iMt гч и"Ш w 'W m "
hi4iA " it-l-fl ileiiti.
MENAHEM BEGIN7: нншиш:June 8, 1977
"Neka samo Begin prlca", govo-rl- li
su njegovl protlvnlci. Kao:
znamo ga. Neposredno иоб! Izbora
Jedan telavlvskl Instltut za Ispltl-vanj- e
javnoga mnljenja servirao je
tvrdnju da bl "blraCI radije na
mjestu novoga premljera vidjell
Slmona Peresa nego krutog ultra-desnlfia- ra
Menahema Beglna". A
kada su kompjutorl proivakali
podatke o glasanju, pokazalo se da
su prognozeri zestoko promaSill:
novl Izraelski premljer postao je —
Begin. Ultradesna Likud stranka
koja je 29 godina bila u opozicljl
sada 6e, skupa sa svojim vodom,
umjesto lagodne pozicije kriticara
bez odgovornostl, morati raCunati
upravo s torn odgovornoscu.
Pobjeda Beglna doCekana je u
Tel Avlvu s Iznenadenjem, u arap-sko- m
svljetu s uznemlrenoS6u koja
je ponegdje (u Sirljl, prlmjerlce)
iSIa tako daleko da je refieno kako
"sada na Srednjem istoku vece
Izglede Ima rat nego mlr", Telavlv-skl
list "Jedlot Aharonot" tvrdl da
se odlgrala "prava revoluclja" all
mlrna...", dok "Haarec" I vladln
"Daavar" govore o "velikom potre-su- "
I "nepredvldlvlm dogadajlma".
Jer: "Taj Begin je doSao na vlastl"
Tko je, dakle, Menahem Begin?
Sukob s Ben Gurionom
U njegovoj se blografijl nalaze
podacl kojl ga cine zanlmljlvom Нб-noS- cu.
Covjek kojl je prlje vi§e od
trideset godina vodio ozloglasenu
teroristidku grupu "Irgun Zwel
Leumi" I bio znan kao fiovjek od
akcije — punih je trideset godina
strpljlvo бекао na pobjedu svoje
stranke na Izborima. S jedne strane
njegovi biografi ne mogu zaobici
Cinjenlcu da je "Irgun Zwel Leumi"
izvrSio onaj pokolj u palestinskom
selu Dair Jasin, krajem ietrdesetih
godina, a s druge — nazvat 6e ga
(poput agencije AFP) "dovjekom
legendarne ljubaznosti i prljaznos-ti".- ..
Uostalom, Beginova je bio-grafi- ja
krcata avanturama, teroris-ticki- m
akcijama, spektakularnim
pothvatima, nemirom, nepomirlji-voSc- u
i nepopustljivo§cu prema
Araplma. U tako burnu biografiju
dosta se teSko uklapa podatak da
je Begin "uzoran otac obltelji, kojl
od 1945. stanuje u istom dvosob-no- m
stanu u Tel Avlvu koji nije
njegovo vlasnistvo, vec pla6a sta-narinu- "...
All, govoriti o Beglnu
znacl zanemariti kllseje.
Roden je 1913. u Brest-Lltovsk- u I
jos je od mladih dana postao fila-no- m
cionistiikog pokreta, dlveci
se 2abotinskom, najglasnijim me-d- u
clonistidklm ekstremistlma. U
Varsavl je zavrSio pravnl fakultet, I
ve6 1938. organizirao je u poljskom
glavnom gradu antlbritanske de-monstrac- ije.
Nekoliko je mjeseci
proveo u zatvoru, a Clm je izaSao
bjeii u Viljnus, glavnl grad Litvanl-j- e,
gdje je docekao drug! svjetski
rat. Zatim prlstupa armljl koju je
organizirao poljskl general Andres,
i godlne 1942. dospjeva u Palest-ine
Ve6 slijedede godlne Begin je
voda teroristlfikog pokreta "Irgun
Zwel Leumi" (Organlzaclja nacio-naln- e
armije) kojl "objavljuje rat"
Velikoj Britaniji. Od tada pa eve do
proklamiranja nezavlsnostl Izraela
(1948) Begin vodl nepomlrljlvu
borbu protlv britansklh vlastl u
Palestinl, protlv Palestlnaca (prl
cemu se nije libio napada na nena-oruzan- o
stanovnlstvo palestlnsklh
eela), a povremeno I protlv fldov-skl- h
grupa koje su se suprotstav-Ijal- e
terorlsti6klm metodama.
lako su mu britanske vlastl
ucijenlle glavu, Begin organlzira
epektakularne akcije, medu kojima
je glasovita ona u kojoj Je njegova
grupa dinamltom digla u zrak
britanski glavnl stab u jeruzalem- -
skom hotelu "King David". Ipak,
najviSe se profiuo kada je sa
svojom grupom izvrSio pokolj u
selu Dair Jasin. Arapl su bill uza-snut- l,
a navodno je Isto tako uza-sn- ut
bio i David Ben Gurion, prvi
izraelski premljer, I osnivac Izrael-sk- e
drzave. Tu je rodeno neprlja-teljstv- o,
gotovo mrznja Izmedu Ben
Guriona I Beglna, §to ce se odra-zl- tl
i na kasniju izraelsku politicku
scenu.
Uvijek protiv
Јоб je jedna epizoda potkrijepila
to neprijateljstvo. Bila je to afera s
brodom "Altalena". Natovaren oru-zje- m
sto ga je narucio pokret
"Irgun Zwel Leumi", taj je brod
uplovlo u Izraelske vode upravo u
jeku borbe za nezavisnost. Ben
Gurion je naredio da se to oruzje
preda izraelskoj armljl koja Je
upravo bila formirana, all Begin
odblja: on vodi "svoj" rat, pa zell I
svoje oruzje. Ben Gurion ne
dvouml: nareduje da se brod potopi
nekoliko stotina metara od telavlv-sk- e
obale. Begin mu to nece zabo-ravit- i.
All, kada je Izrael postao drza-vo- m,
Begin raspuSta svoj terorls-tifi- kl
pokret pretvarajuci ga u poli-ticku
stranku Herut (Sloboda).
Oslm kratkog razdoblja u vrljeme
vlade nacionalnog jedlnstva Izme-du
1967. I 1970. Herut, kojl se
ubrzo povezao s drugom desnlCar-sko- m
strankom, tvoreci Likud, bio
je stalno u opozicljL
I to u vrlo glasnoj opozicljl, prl
fiemu je glavnu rijefi vodio upravo
Begin. On ce vodltl odluCnu kam-panj- u
protiv sporazuma Sto su ga
potplsail Izrael I SR njemaika o
reparacijama, protlv uspostavljanja
diplomatsklh odnosa s Bonnom,
protiv socijalne polltike Radnlcke
'stranke (Mapai). Poslije aprilskog
rata 1967. on vodl ogorcenu kam-panj- u
protlv "Rogersova plana",
protivi se svakom sporazumu s
Egiptom, i protiv politike teritorl-jalni- h
ustupaka u zamjenu za mir,
Sto su predlagali clanovi Mapai--strank- e.
Begin uporno odblja svaku pomi-sa- o
na povladenje Izraela s okupira-nl- h
arapskih teritorija, za njega su
"zapadna obala Jordana I pojas
Gaze integralni djelovi Izraela", a
ponavljajucl sve to i u predlzbornoj
kampanji, dodao je da bi "pristao
na pregovore s Araplma, all bez
ikakvih prethodnlh uvjeta".
Zbog svega toga okolnl je svljet
s nespokojstvom docekao pobjedu
Beginova Likuda na Izborima.
Usto, nelzvjesno je јоб da II ce
Likud biti u stanju formirati vladu,
hoce II mu pocl za rukom da nade
koallcione partnere (porazena Ma-p- al
stranka Izabrala je radije da
ostane u opozicljl nego da se udru-iuj- e
s Beginom), a na koncu, nelz-vjesno
je I Beglnovo zdravstveno
stanje. Prlje nekoliko mjeseci
pretrplo je srfianl udar kojl ga je
gotovo onemoguclo u ostvarenju
njegove najvede ambiclje...
Kresimlr Fijadko
("Vjesnik")
лЈ'-.13ИГНв?УЈ1жЗга-
Лгн' MWI ШШ-ђК"-.ЛШШШШ- к ШШ&ШШЕРм
Na slid: Kauboj u Oregonu tjera
U Americi, od Paciflka do
istofinih obronaka Kordiljera
u Coloradu (Rockies), ve6
sedam mjeseci vlada su§a, i
stanje postaje sve gore.
Nema vec broja rjefiicama,
potocima, jezerima i napoji-HStim- a
koja su presuSila, pa
se na mnogim mjestima
nastoje stvoriti umjetna.
SuSom su zahvacene drza-ve
— Nevada, Arizona, Utah,
istocni Colorado, New Me-xico
i Wyoming, zatim pod-шб- је
rijeke Columbije i Pa-cififi- ki
Sjeverozapad. Osim
toga u Kaliforniji traje suSa
ve6 skoro dvije godine, a
ovog Ijeta ce dostidi opasne
razmjere. U podrufcju Great
Plains — istocna Montana,
objeDakote i u Nebraski, ko-lifii- na
vode u rijekama i jeze-rima
je za 40 do 60 posto
ispod normale.
U nekim drzavama na za-pa- du Steta od suSe iznosi
zasad 50 milijuna dolara. U
Kaliforniji Steta u usjevima
iznosi 500 milijuna dolara, u
stocarstvu takoder 500 mili-juna,
kao i milijardu dolara u
vidu prihoda od poljoprivre-de- .
Ra6una se da ce u Ore-gonu
gubitak u poljoprivredi,
IzCilea izbeglo
100.000 lica
Lima, (Tanjug) — Posle
nasilnog svrgavanja vlade
ciieanskog predsednika Alle-nde- a,
od septembra 1973.
godine do danas, preko
1 00.000 Cileanaca bilo je pri-nude- no i
da napusti zemlju i K3
potrazi spas od nasilja. Ovo
procenjuje AntifaSistiCki ko-mit- et
I'i
Cilea i nagiaSava da je
u proteklom periodu od cetiri
godine vi§e od 3.000 lica 0
nestalo bez traga, a da se
oko 5.000 rodoljuba, bez
sudenja I presude, nalazi u
PinoSeovim zatvorima pod
optu2bom za nedozvoljenu a
politi£ku delatnost. н
PORTUGALSKI PUT
Govorl se da je moja partlja poslednja staljlnlstl6ka par-tlj- a
u Evropi all onl kojl to govore morall bl da pruze dokaze.
Ako se pod гебји "staljlnlstlcki" podrazumeva vladanje
ротоби nasilja I slle, nedemokratski ilvot u partijl, kontro-lisanj- e
odluka od strane lidera, nametanje Sefovskog mlSIJe-njakolektlv- u,
onda moja partlja nije staljlnlstlcka... Ml nlsmo
zainteresovanl za obaranje sadasnje (portugalske) vlade, ako
bi nju zamenila neka Jo5 reakcionarnlja. Ml se zalaiemo za
demokratsku alternatlvu uz ибебсе radnlka — sto znaftl
komunleta — I svlh onlh kojl prlhvataju zajednlcku platformu,
ик1јибијиб1 vojsku...
Alvaro Cunhel, generalnl sekretar
KP Portugalije u IntervJuu "New York Tlmesu"
goveda na umjetno napojIIISte.
Sumarstvu i drugom, prijeci
cifru od dvije milijarde dola-ra.
U drzavi Washington
Steta bi mogla biti oko 500
milijuna dolara. Susjedni
Idaho takoder обекије gubi-tak,
itd.
U raznim podru6jima izda-n- o
je na stotine dozvola za
buSenje u potrazi za vodom i
stvaranjem umjetnih napoji-HSt- a,
bazena i izvora pitke
vode. Ponegdje osim kiSe
nije bilo ni dovoljno snijega,
Sto je takoder doprinijelo
opadanju razi rie vode i vla2-nos- ti
иорбе, paje na raznim
mjestima opala i proizvod-nj- a
ekeltriCne energlje itd.
Neke Sire akcije za izlaz iz
ove krize zasad joS nisu
poduzimane.
Nesuglasje na
konferenciji
Na 18-mjese6- noj konferenciji u
Parizu industrijskih zemalja I onih
u razvoju do§lo je pri kraju do nesu-glasic- a.
Uporni proizvodaci nafte
nisu se slo2ill sa zahtjevima zapada
za stalnom konzultacijom po pita-nj- u
energetskih problema, pa se
oCekuje da ie ameriiki Kongres
povuci svoju ponudu od 377 miliju-na
dolara za pomoc siromaSnijim
zemljama.
1240 St.
Tel.
B
s
"Zeleni kontinent"
dugue80
mil ijard i dolara
Buenos Aires (PL) — Dug
latinskoamerlfikih zemalja
(osim Kube) dostigao je
potkraj 1976. rekordnu svotu
od 80 milijardi dolara.
Ovaj podatak objavio je
argentinski casopis "Com-petenci- a"
specijaliziran
ekonomske teme latinskoa-meriki- h
zemalja.
U usporedbi s prosincom
1975. dugovi latinskoamerifi-ki-h
zemalja pove6ali su se za
deset milijardi dolara.
Prema casopisu "Compe-tencia- "
ovako veliki rast
zaduzivanja latinskoameric-ki- h
zemalja u toku 1976.
posljedica je pada izvoza i
cijena mnogobrojnih bazifi-ni- h
proizvoda i sirovina. Ca-sopis
piSe da ve6i dio ovog
duga otpada na kredite i zaj-mo- ve
koje su latinskoame-ri6ki- m
zemljama dale privat-n- e
financijske institucije,
uglavnom iz Sjedinjenih Dr-2av- a.
Latinskoameri6ke i ze-ml- je
u razvoju duguju samo
ameri6kim bankama 77 mili-jardi
dolara.
даЕгезгаипнипезЕаакзезезЕаигзЕзеаезЕЗЕЗааеаеапнзапЕазаеаиииаргеаЕаеакз
Hitler moe
Cervantes ne
Lima (Tanjug) — ProSlogodiSnja
odluka Pinochetove vojne hunte
kojom se Cervantesovo djelo "Don
Kihot" proglaSava "subverzivnim
materijalom", јоб uvijek je na snazi
u Cileu.
Taj poznati roman Spanjolskog
pisca, koji spada medu monumen-taln- a
djela svjetske knjiievnosti
иорбе, i dalje na spisku
zabranjenih djela cije su 5tampanje
i rasturanje strogo zabranjeni u
Cileu specijalnom odlukom Pino-cheto- va
ministra kulturu.
U meduvremenu, u knjiiarama u
Santiagu i drugim cileanskim gra-dovi- ma
pojavila su nova izdanja
govora Adolfa Hitlera i Benita
Mussolinija.
DO
TIME SERVICE
West — TfflWito M6H 1 N5, Ont.
50 CHARTER LUETOVA
U 1 977 ZA ZAGREB
BORAVAK OD NEDJELJE DO 3 M JESECA
CIJENE OD $ 389- .- DO $ 469- .-
SA JET AVIONIMA bez presjedanja.
Dozvoljeno 66 lbs (30 kg) prtljage po osobi.
Uslijed ATC propisa, rezervacije se primaju najka-snij- e
do 60 dana prlje polaska aviona.
Javite se za VaSe rezervacije pravovremeno, dok
joS ima raspoloZivih mjesta.
Za dolazak VaSe rodbine u posjet iz Zagreba, ima-m- o
veliki izbor jeftinlh charter lijetova sa
boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci.
Avionske karte na redovitim linijama, sa popus-to-m. Boravak od 22 do 45 dana — Youth fares. —
Rentanje automobila. Pravljenje pasoSa I viza —
Javno bilje2nicki ured putnica. B. Cosulich,
Notary Public.
is
0
IS
B
a Bloor
za
—
se nalazi
za
se
□
□
3
537-25-22
Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 PM,
subotom do 4.00 PM.
шшшшшшшштшштшшшшпштпшшпшт