Nase Novine, January 19, 1977

              i
i
ii
.JI
a,
1 ђ'(П
1:
M
5'
№ir
ii
'б- -V
ЦЗЕЕЗЗВШЕЕШшин
June 8, 1977
;иии1ишм№Ш11 1 in I,,, ш - , , ~ .w,, .
Tekst i snimke: ЛО.
oroa se, као i covie, raaa, zivi I umire.
Na5 putnldkl brod "Jadran" bIJaSe ved na
kraju svog zivotnog ciklusa, gotovo na
putu da ga proguta zdrijelo neke tallonice,
kadli mu poduzetnl Ivan Letnik okrenezivo-tn- o
kormilo u susret novoj zorl.
Da, to je tu negdje bllo. U ravnoj llnijl,
od sidra prema vitlu. Kleknuh na palubu I
nozldem podeh sjedi sloj katrana, utlsnu-to- g
izmedu dvije brodske daske. Ne ide
lako, smola je tvrda poput kamena,
posoljena morlma Mediterana I Atlantlka,
Sibana burama i neverlnlma dugih devetna-es- t
godina. Najednom, kao da udaram o
neSto. Krv brie prostruji 2ilama. Oprezno,
pazi da §to ne posljedeS. Ispod crnog kat-rana
pokaze se tank! smotuljak papira,
nalik na polupopuSenu cigaretu. DrSdudlm
prstima izvukoh ga kao svetinju Sto je opet
ugledala svjetlo dana nakon gotovo dva
decenlja tamnice. Hermetldki zatvoren,
ostao je sve ove godine ditav.
Znam Sto cu naci napisano. Cini mi se
kao da je sve to tek jucer bilo. Razmotah
listic. "28 srpnja 1958. Hocemo dzinl".
Slijedi spisak Imena svih nas, svrSenih
gimnazijalaca Sto "Jadranom" putovasmo
prema Bariju, Brindiziju i Atenl. Maturalno
putovanje. na pra-g- u
zlvota... U Kotoru, zadnjoj luci prije
Itallje, poSli 8mo mi "decki" proslavlti naSu
novopedenu svjedodzbu zrelosti. Imala je
to ujedno bitl i zdravica u Cast prvog odlas-k- a
u Inozemstvo, u vrljeme kad to nije blla
uobldajena stvar kao Sto je danas. U nekoj
gostionlci zatrazlsmo dzln, vjerojatno po
uzoru na John Wayne-- a Iz kojeg amerlckog
filma. VidjevSi grupicu golobradih balava-c- a
konobar odbije da nas posluzi. "Za vas
je joS mlljeko, ne diln". Povrijedena pono-s- a
vratismo se na brod. I dok smo s palube
nekako sa zebnjom u srcu promatrall nes-tajan- je
zadnjih obrisa domovine u smiraju
dana a "Jadran" sjekao Jadran zuredi
prema Brindiziji, napisao sam I brizljivo
sakrlo ovaj papirid Izmedu dvlje palubne
daske. Da, dak sam se bio posluzlo I bojom
za obrve jedne naSe svjetlokose kolegice
kako bih Sto bolje zakamuflirao "zakopano
blago". Spomenik povrijedene muSkostl
pri prvom napuStanju domovinskqg gnijez-d- a.
Zivot I godine bacile su koprenu
zaborava na taj davni dogadaj. "Jadran"
plovi morima, mi se probljamo kroz oluje i
zatiSja zlvota. IseljeniStvo. Kanada.
Ponovni susret
PotapSam cellcnu oplatu palube. Eto,
starl druze, opet smo zajedno. Nakon
tollko godina lutanja bacismo sldro u Istoj
luci. Tvojoj posljednjoj luci. Obojlca Iselje-nlc- i.
TeSkim lancima vezall te zauvljek za
rivu ovog velegrada.
, Rasvijetljenl neboderl Toronta poput stra-zarsk- lh
tornjeva paze da pod okrlljem nodi
ne utekneS na puclnu. A I kako bl? Nema
vISe barbe Iva na komandnom mostu, stro-jarnl- ca
ne odzvanja klopotanjem modnog
dlzela. Dlmnjak tl pretvorlli u kuhinju, pot-palubl- je
u evedanl reetoran. "Pazi na vljke"
— joS stojl na krml. Vijci kojl se nlkada
vISe nede pokrenuti... "Ulaz samo za posa-du- ".
Umje-et- o
moreklh vukova s PaSmana I Komize,
tvojim palubama i prolazima gospodari
eada nova posada — konobari. Ustrcali se
da posluze mlstera Smitha i Jonesa njlho-vi- m
tredlm vlekijom.
"Mate, daj dace tl, joS pola litre crnoga
prije nego II arivamo u Split"
Nocni iivot
Pred brod upravo stlze crni "cadllac".
Llvrlranl Sofer trkom otvara strain ja vrata
glomazne ulldne jahte. Pojavljuje se eamo-uvjere- no
lice poznatog torontskog mlllju-паб- а.
Zoll covjek da na poaeban nadin
proslavl danafinju uspjefinu Spekuloclju na
burzi. 2uredl uz etolove Dune jastoga,
'&4MiMlHl.TOIimdWW. '4rftVitinM-fV4-rt',Yrrrilr~""™- J
PosuCtena reportala
£)p. АалСО SCOVrf ("VUS")
DevetnaestogodlSnjaci
sjevernoamerldkog
Spomen-ploca8lavnimdanim- a.
- ,— ,.,_— --— ,-,- д „ '-- -—! — J"-Ll-- J '-'"УпПтЈМ-
РУТгт mmvt гпМ '?"" [ S '., ' ЛЖ ''
Skoljkl I druglh morsklh specljallteta, gos-pod- in
se upuduje ravno u potpalublje, ne bi
II mu se u kasinu sreda opet nasmljeSila.
NISta ako I izgubi, sutra je novl poslovni
dan.
Sve se deSde i deSde zaustavljaju llmu-zln- e.
Dame u dugadklm vedernjlm toaleta-ma- ,
kavalirl u smoklnzima. Torontskaellta.
Podlnje nodni zlvot. Vrtl se ruleta, pISu
dekovi, todi Sampanjac.
"Hodu II uhvatiti brzl vlak za Zagreb?"
Kapetan John
Da blh doznao kakva je zivotna bura
baclla "Jadran" na obalu jezera Ontario,
potrazih njegova novog vlasnlka, Slovenca
Ivana Letnlka. Nije on tek sada postao
brodovlasnlk. Cijeli Toronto zna za kapeta-n- a
Johna i njegov crvenl brod-restor- an "Normac" Sto se ved devet godina nalazi
usidren u luci. Specijaliteti pripremljeni u
brodskoj kuhinji blvSeg jezerskog teretnja-k- a
duveni su na daleko. Posao je (Sao tako
dobro da je maleni "Normac" kuplo vellkl
"Jadran".
Ivan Letnik — kapetan John — prlmio
me kako I dollkuje zapovjedniku, na
"Jadranovu" komandnom mostu, preure-deno- m
u njegov prlvatnl ured, oblozen ora-hovlno- m.
PodeSavajudi magnetofon I foto-apara- t,
promatram svog domadlna. Ljudina
od blizu dva metra. Vlsoko Intellgentno
delo i muzevne crte Ilea odaju osobu Jake
volje. Medutim, vISe od svega istidu se
njegove blage dobre odl, odi dovjeka
kojemu materijalnl uspjeh nije pomutlo mlr
duSe. Kollki II zavide torn skromnom
38-godiSnJ-em
Slovencu koji je od pletada
koSara u Sv. Lenardu kod Maribora dotje-ra- o
do dvostrukog brodovlasnlka.
Cavrljamo mjeSavinom slovenskog I
hrvatekog, no dim je magnetofon doSao na
stol, Ivan zatrazi da se govori engleskl.
Poslovan dovjek, nema Sta.
Mlkrofon blljezi pridu s uobldajenlm
emlgrantskim podetkom. Kao 17-godlS- nji
djedak prelazi austrljsku granicu. Logori,
najtezl poslovl. Odlazak preko Atlantlka.
Prvo kanadsko zaposlenje: pranje suda u
hotelu. Bez ikakva znanja engleskog jezika
drugo mu I nije preostalo. Ipak, ved od
samog podetka njegove su mlsll I akclje
usmjerene prema ugostiteljstvu. Nekako je
smogao novaca i otvorio mail restoran u
torontskoj ulicl McCaul. Radllo se od zore
do mraka, bez predaha, bez godlSnjeg
odmora. Konkurenclja bl te utopila u daSI
vode ako posustaneS.
"Ma nemoj tl menl govorlt, majstori kao
Sto su bill Beara I Vukas ne radaju se vISe".
Ploveci restoran
Urodenlm trgovadklm Instlnktom Ivan Je
shvatlo da Torontu treba neSto posebno,
neki jedlnstven restoran. Onih obldnih Ima
na avakom uglu. Ideja o brodu-restora- nu
uskoro je provedena u djelo kupnjom
starog parobroda "Normac" з Jezera
Huron. Kako je njegovo poodmaklo zlvotno
doba biio I te kako odito (ta brod je bio na
putu za staro zeljezo), trebalo je poduzeti
oblman posao renoviranja, izvana I iznutra.
U Ijeto 1968, uz vellku pompu, reklamu I
uzvanlke, otvoren je prvi torontskl lokal na
vodl — "Captain John's Restaurant".
Uskoro je postao atrakcija broj jedan.
Egzotldnost Ima uvljek svojih poklonlka.
Dobra zakuska uz probranu kapljicu na
otvorenoj brodskoj palubi u sjeni nebodera
III u potpalublju 8 klimatskim uredajima
udlnlli su da je blvSI vatrogasnl brod
postao jedan od najposjedenljlh ugostl-teljskl- h
objekata tromilljunskog Toronta.
Ivan Letnik nije sjedlo na lovorikama.
2eljo amblclje rasle su zajedno sa clfrom
na dekovnom radunu. Zato u Ijeto 1974.
odlazl u Grdku u namjerl da nabavl drugl
brod. Planove mu Je omelo neko polltldko
komeSanje. VidjevSi dete vojnlka po
ulicama Atene, bez mnogo krzmanja ukrea
к : a '4?
--"'"-
"f
Cap.ainhn 1—4. ,jfJfl
se u prvi avion za domovinu. Odmah po
dolasku u zavldaj telefonira rljedkoj
"Jadrollnlji": "Imate II nekl brod na
prodaju?" — "Imamo "Jadran". I tako su
otpodeli dugotrajnl pregovori jer se brod
kao Sto je "Jadran", makar 1 18 godina star,
ne kupuje subotom ujutro na trznicl.
Konadno su svi dokumenti potpisani,
dek je preSao Iz ruke u ruku i u pasoS broda
utisnut Je zig "Iseljenje". Budi sretan,
"Jadrane", Sto tl je sree od delika, jer samo
takvo ne moie zaplakatl nad tragedljom
ove rijedi. Tvojim metalnim tijelom nlsu
mogli prostrujiti trncl neizvjesnostl, goto-vo
straha pred nepoznatim sutra. Tvoja se
utroba nije grdlla od bola opraStajudi se
zauvljek od bijelog kamena pulske rive s
koje ti je mala gruplca prijatelja slalazadnji
pozdrav. Suzne odi starice s rupcem na
glavi jedva da razaznavaju bijeli brod na
putu za daleku Ameriku, na dijem Je
komandnom mostu novi vlasnik, njen sin
Ivan. Tugu rastanka zatomljuje ponos, jer
pravoj je majci sreda djeteta prije njene
vlastlte. Uskoro de I ona u posjetu Torontu,
avionom, dakako.
"Vldl ako smo blizu Hvara, mahnuo blh
prljatelju na rlvi".
Svrsetak brodskog dnevnika
Listam posljednje stranice brodskog
dnevnika. "1. X1 1975. 14.00 satl — odlazak
Iz Pule. More mlrno. Temperature zraka 18
stupnjeva. Brzina 16 dvorova". Bijeli
"Jadran" uzurbano reze pudinu plavog
Jadrana. U daljlni se nazlru obrisi LoSlnja,
Dugog otoka, Visa, Kordule. Ostaju za
njim sitni Skolji, pjeSdane plaie i stare luke
u kojima je kroz skoro dva decenlja njegov
noStromo bacao "cimu". Prevezeno Je na
hiljade koSara smokava, grozda I jakog
dalmatlnskog vina, prepunog zarkog medl-terantsk- og
sunca. Smjenjlvahu se putnlci,
Ispreplitale sudblne. Eto ga I u vlslnl
rodnog Splita gdje je 1957. kllznuo s
navoza u susret moru I daljlnama. No,
danas je njegov smjer jugoistok, Otrantska
vrata, Mediteran, Atlantlk. Cude se traba-ku- li
I bracere demu zurba njihovog starog
bijelog prijatelja. Oni nl ne slute da je
"Jadran" upro svu snagu ne bi li ovaj
neizdrzivo bolni rastanak s rodnim valom
bio Sto prije okondan. Jer I brod moze
plakatl... Udaljenl svjetionik osamljene
Palagruze Salje mu zadnji pozdrav domovi-ne.
Petog studenoga oprostiSe se u Gibral-tar- u
od Evrope. Odmah po Izlasku na
debelo more Atlantlk je podeo pokazlvati
svoje zube. Imlgrant "Jadran" vrlo se brzo
uvjerava kako tudina nema mllosti. Brod se
sve opasnije njiSe, zalijevan valovima I
kiSom. Kapetan smanjuje brzinu da bi bar
donekle ublazio napade pomahnltale stihl-j- e.
Dvanaestog studenog podela je prodlra-t-i
voda. PrisebnoSdu posade opasnost je
ubrzo otklonjena. Slljededeg se dana na
zapadnom horlzontu ukaza kopno —
Amerlka. Iza toga Quebec, prolaz kroz
kanal St. Lawrence, Montreal I konadno 20.
XI, nakon punlh 20 dana plovldbo po
bonaci i oluji I prljedenlh 5236 nautidkih
mllja, "Jadran" je bacio sldro podno toron-tski- h
nebodera. Cini se da je kapetanu
malo zadrhtala ruka uplsujudi zadnje rijedi
u brodskl dnevnlk: "Dolazak u 17.30 satl —
sldriSte br. 271 — Toronto". Posljednjl bat
palubnog zvona izgubio se u buci nodnog
velegrada. Brod "Jadran" prestao je biti
brod.
SpuStanje jugoslavenske zastave. Uz
predstavnlke kanadske vlastl I naSeg kon-zula- ta
na krml se okupila cjelokupna
posada. Prekaljeni pomorcl sa zebnjom
odekuju ovaj nelzbjezivl trenutak. Usne
etegnute, odl izbjegavaju odl. Kapetan
polako slaze olujama Sibanu I solju nato-pljen- u
trobojnicu te je poput najvede sveti-nj- e
predaje Letniku na duvanje. Na palubi
nema suhlh odiju... Pomorcu je brod viSe
od doma, on mu je I majka i voljena zena.
Bijelo-crve- ni kanadski javorov list vese-l- o
zaleprSa nad zelenom vodom.
"Konobar, platit i joS daSu vina. Eto
Splita".
Dio rodne grude
Vljest o novom stanovniku luke prenije-l-e
su sve torontske novlne i televizija. Tisu-d- e
naSih iseljenika pozuriSe na rivu, napro-st- o
ne vjerujudl da de opet ugledati bijelu
pticu svoje mladosti. No, istina je, eno je,
Ijulja se polako, kao da im mahanjem jar-bo- la
prenosi pozdrav Iz rodnih daljina.
Mnogi dodoSe tik uz brod, dirali ga i milo-val- i,
videdi u njemu olidenje svoje daleke
majke domovine.
Letnik nije gubio vrijeme. Zazvonili su
teiefoni, izdane naredbe. Uskoro su dete
majstora raznih struka okupirale brod.
Cekldanje, zuj pile, zvizdanje soboslikara.
ProSlruju se saloni, uvode teiefoni, reno-vir- a
pod, strop, sve.
Od dolaska "Jadrana" u Toronto proSlo
je vISe od godinu dana. Nije dugo trebalo
da njegovo modernlzirano potpalublje
postane centar druStvenog zlvota naSih
ljudi. Na njemu nastupaju naSi pjevadi
(Zvonko SpiSId, Dubrovadki trubaduri i
drugl), tu se slavi Dan Republike, Dan
zena, odrzavaju dlplomatskl prijemi naSeg
konzulata, slave rodendanl I vjendanja. I
zapjeva onako Iz srea, po naSki. Najgrlatiji
od svih je Sime, bivSi radnik splitskog
brodogradiliSta. "Kad san ga gradija prije
dva'est godina, nisan ni slutija da du
jednog lipog dana u nikon Torontu pod istu
provu popiti zmulj domadega crnoga".
Brod se, kao I covjek, rada, zivi i umire.
"Jadran" bijaSe ved na kraju svog zivotnog
ciklusa, gotovo na putu da ga proguta
zdrijelo neke tallonice, kadli mu poduzetnl
Letnik okrene zlvotno kormilo u susret
novoj zori. Odmarajudl se u slatkoj vodi
jezera Ontario, vjerojatno de nas sve
nadzlvjetl. All, postoji joS neSto, mozda i
vaznlje. Dok je on prije bio samo jedan od
mnogih brodova Sto brazdaju Jadran, ovdje
u tudini postao je ljudima s naSe obale
simbolom svega Sto predstavlja rodna
gruda.
Nerljetko se pored broda moze naidi na
osamljene figure, naslonjene na kakav
parkirani automobll. Osjedate da ti Sutljivi
likovi uopde ne opaiaju dlvovske nebodere
u pozadlni, dasu slijepi prema crveno-blje-l-oj
krunici zahuktalog dvokatnog auto-pu-t- a.
Ne ometaju ih nl bljeskovl reflektora s
golemog televizijskog tornja. Mozda su u
mislima tisude mllja I tisude dana unntrag,
kad im kosa joS nije znala za srebro a lice
za boru. Izuredi u poznatu bijelu sikjetu na
tamnoj vodi, naprosto ne vjeruju da
ponovo nisu na kordulanskoj "Plokatl",
rljedkoj "Zablci" ill mozda "Pod murvicun"
u Crlkvenicl...
Netko otSkrinu okrugli prozordld bivSe
prve klase. Poput oslobodenih galebova
vinu se prema nebu barSunaste note Tereze
Kesovije:
"Moja je ostaia radost na tvojoj rlvi,
Kad su me odnljele lade u svijet bez nade.
Sjedanje na sretna Ijeta u men! zivl,
Tebl sad ono me nosl, najdrazi grade.
Obale' tvoje plavetne sree su moje vezaie
Ljubavlju koju tl Jedlni znaS..."
Terezln glae Iz brodskog zvudnlka oSInu
usamljenog nodnog Setada poput neodekl-vano- g
naleta podvelebltske bure. Gotovo
trdedlm korakom pozurl brodsklm mostl-de- m
u zadlmljenl bar, da bl nakon devetna-es- t
godina konadno — popio svoj dzin.