Nase Novine, January 19, 1977

              J
i
3
Jfs.
any tiirt w vujtwSill!!!SSi, Ук -- ЛЛУгТмтЈ171м
--ги~4ћ
ч ДД _ --l .ЛвВНК. ВВИ1Вв9ПНВННВННВННВННВНА
No. 23 (271) TORONTO, WEDNESDAY, JUNE 8, 1977 30 CENTS PER COPY
111111111111111111111111111111ШШ1111111111111111Ш111Ш
Ontario
ISSSSSs BBS
w
Gotovo neprimjetno na-glas- ak
u predizbomoj kam-pan- ji
skinut je zadnjih dana
sa besposlice i prenijet na
popul.arnost raznih partija, i
upravo iz toga se vidi da je to
i bio cil] konzervativaca —
raspisati izbore i izboriti
vecinu u parlamentu.
Ali, svi su izgledi da ce
stvari ostati kao Sto su i bile,
da ce tri vodede partije osta-ti
podjednako jake, 6ime ce
svakako biti zadovoljni libe-ral!
i NDP. Stephen Lewis se
je u torn smislu i izjasnio,
naime, rekao je da cemo u
Ontariju i dalje imati manjin-sk- u
vladu, Sto 6e u krajnjem
slufiaju zna6itl da se izbori-m- a
nije postiglo niSta. O-si- m, mo2emore6i, dokazalo,
da viSe nitko nije toliko
popularan niti politifiki jak
da promijeni status quo.
Pored toga, kandidati tri
vodece partije bili su puni
proturjefcnosti u posljednjih
nekoliko dana, posebno u
izjavama o uposlenju, pa
jedan obifian gradanin nije
znao Sto da misli. Naime,
vremena
uprave
svoje
takore- -
uprave
uujui uiiiunu-caii.- ,United
Steelworkers, joS uvijek vo-de
frakcionaSku
vodili
poljoprivrednih radnika
Kaliforniji,
posljednje
po
unije zalaiu se
jasno glas-n- o,
Sjedlnjenih Drzava sa
Jedna takvih
UAW automobilskih
koja
konvenclji maju
sva o poboljSanju
stanja oborena su
iz Ottawe. Prva je bila od
strane federalnog vode NDP
Edwarda Broadbenta, putem
koje "procurila" novost da
prilike za uposlenje u ze-m- lji naredne dvije godine
sve loSije. Kao
tome, doSlo je odmah potom
saopcenje ministra financi-j- a
Donalda Macdonalda
kome se kaze da je ono je
izneseno bu-dze- tu
sve je federal na
vlada mogla da ponudi po
pitanju upoSljavanja mladih
ljudi, 6emu je, nagla-si- o
je, vodilo raCuna baS o
njima.
Tako na kraju
triju partija ne dru-g- o
vec da se bore ve6i
broj mjesta parlamentu,
6ine.
NaSim fiitaocima bismo
preporufiili da glasaju
onog kandidata kojeg
najrealnijim,
po pitanju besposlice,
Kana-d- e.
siyurnuai мтепкв zaiaze
Na slici: Delegati
u gradu Seattle.
Ш11111111111111111111111И111Н11111111111111Н111111П111111111111111И1111111111Н11Н1111111111111111111111111111111111111НП1111П11111!Ц'
i KJ
Za list
0 napredku "NaSlh novlna" nadi dete poneSto na
stranl 2.
Skola za jezik
Program nastave za Skolu Kanadsko Jugosloven-sko- g
udrutenja "Majka dote" donoslmo na stranl 4.
Brod "Jadran"
Poduiu ovom brodu Iz pera M.
Skorlda donoslmo na stranl 6.
Kapitalistidke nevolje
Interesantan 6lanak ekonomlll zapadnog svijeta
donoslmo na stranl 7.
Nepomirljivi avanturist
Blograflju novog Izraela dltajte na stranl 9.
Jubilej "Zavidaja n
0 25-godlSn- ilcl "ZavlCala", glaslla Matlce Iseljenika
Srblje, dltajte na stranl 11.
NaS umjetnik
5 Clanak Iz pera J.S. Stanlosa Ilvotu djelu sllkara Ц
donoslmo na stranl 13. Ц
aPmoleitriicckkаihlltllllltliшlllllllltllltllllllиlllllllllllltгllflllllllпlllllllсllllllilllllltllЦlllцlfllllllllllllllllllllаlIlаlllllllMIIIIJIllIIIIIfllfJIflllf
Poznato je da je americko o.g. donijela i rezoluclju za svjetski mir, putem hladnom ratu. zele
radniStvo dugo bilo izravno protiv hladnog rata, odnosa sa Sovjetskim Save- - naSim odnosima sa Sovjet- -
pasivno po pitanju vanjske kao joS kojeCega. zom, te traii od nove skim Savezom prevladaju
politike kao Medunarodno vodstvo u- - se oslobodi plaSljive strah i mrznja, kao
borbe za mir, da je, nije predlozilo je skupu od proSlosti uspostavi ravno- - odnosima dirigiraju proizvo- -
киб, skrStenih ruku tavorilo 4500 delegate rezoluciju koja tezu dade inicijativu ameri- - da6i oruzja i militaristi".
kroz iitav period hladnog po6inje ovim rijecima: 6kom stanoviStu po ovom U rezoluciji se
rata, a za Vijetnamskog "Unija automobilskih pitanju. zi od Carterove da
rata. Ono je 6ak bilo pasivno nika je rijeSena da promice U ovoj zemlji ima eleme- -
u isx a
neke velike unije.
borbu, dok
su Teamsteri razbijafi-k- u
borbu, posebno protiv
u
itd.
No, vrijeme
dolazi do znaCajnih prom-jen- a,
do aktiviziranja radniS-tv- a
politifikim pitanjima.
Neke najvece
danas otvoreno, i
za razoruanje, za okon-бап- је
hladnog rata i za rav-noprav- ne
i prijateljske veze
zem-Ijam- a
od grupacija
je (unija
radnika), je na svojoj
proSloj u
obe6anja
izjavama
je
6e
i
biti potvrda
u
Sto
u federalnom
Sto
pri se
kandidatima
preostaje
za Sto
u
Sto oni i
za
sma-traj- u
posebno
kao i
buducnosti i napredka
i
22-
na§
I
reportalu o Ing.
o
vode
o I
Save Radulovlda
l 1
se Oni da u
i
zemlje, i da i da tim
i
i
takodertra--
i rad- -
kao
u
svijeta.
nata koji iraze povraiarc (Nastavak na st. 7)
ge konvencije ILWU unije (Longshormon)
Sjed. Drzave
i Kuba —
prvi koraci
Iz Washingtona se saznaje
da su Sjedinjene Diiave i
Kuba pristale na razmjenu
diplomata, po prvi put od
kako su dvije zemlje prekinu-l- e
odnose 1961. godine.
0 svestranim vezama joS
nema govora, ali predsjednik
Carter smatra da je prijatelj-stv- o
s Kubom cilj dosadaS-nji- h
kontakta.
"Napravili smo prve, nesi-gur- ne
korake", rekao je
Carter novinarima. Amerifiki
diplomate na Kubi 6e zastu-pa- ti
interese svoje zemlje,
radeci u Svicarskoj ambasadi
u Havani.
Kubanski diplomate 6e
uspostaviti isto takav ured u
6ehoslovackoj ambasadi u
Washingtonu.
Sporo do
rezerve hrane
Rim — Generalni direktor
FAO (Organizacija UN za
prehranu i poljoprivredu)
Edouard Saouma pozvao je
razvijene zemlje da upute
svoje viSkove hrane manje
razvijenim zemljama.
Na sastanku Komiteta za
politiku i program pomo6i u
prehrani, koji se odrzava u
Rimu, Saouma je naglasio
da se samo u Zapadnoj
Evropi svake godine potroSi
1,5 milijuna tona mlijeka u
prahu za prehranu stoke, dok
djeca u zemljama u razvoju
pate od neishranjenosti. On
je izrazjo zabrinutost zbog
sporosti stvaranja rezervi
hrane za hitne potrebe od
najmanje 500.000 tona zita o
cemu je generalna skupStina
Ujedinjenih naroda donijela
odluku prije viSe od godinu
dana.
Agresija nad
Mozambikom
Invazija Mozambika proS-lo- g
tjedna po rasistifckim tru-pa- ma
Rodezije najobicnija je
agresija, i taj 6in, svakako ne
prvi, naiSao je na osudu u
cijelom svijetu.
Trupe lana Smitha uSIe su
60 kilometara duboko u teri-tor- ij
Mozambika, kojom prili-ko- m
su uniStile dvije baze
rodezijskih gerilaca. Sam
Smith je ispocetka Sutio o
invaziji, a kasnije rekao da je
znao za "misiju" svoje voj-sk- e,
koju potpuno odobrava.
Na prigovore da se igra
vatrom, da moze izazvati
opci rat na jugu Afrike, rekao
je da je on u pravu, a ne kriti-6ar- i,
a vojska da je iSIa preko
granice radi "zaStite" civil-no- g stanovniStva Rodezije.
To je, ukratko, joS jedan
dokaz da rasisti u Africi baS
tjeraju mak na konak, a kad
dode vrijeme da za to budu
morali snositi posljedice,
vjerojatno ce biti prekasno.
ji