Novosti, May 02, 1946

              t~
Pripremajte se za ADRESA NOVOSTI 7 jula -- srpnja
20G Adelaide S W Dan Hrvata iz
Toronto 1 Ont Južnog Ontaria
f !! — JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 804 TORONTO ONTARIO THURSDAY MAY 2ND 1948 VoL 6 No 804
"PONUDA I POTRAŽNJA" !EXTRA
Piše: PROFESOR A TRAININ
Na britanskom i američkom tržižtu se u posljednje vrije-me
povećala potražnja za robu koju rado kupuju stanoviti po-litički
krugovi — anti-sovjets- ki klevetnici Veće potražnje za
robu obično uvjek traže i veće zalihe Našli su se i lupeži
"svjedoci" koji su primamljeni odurnom ali unosnom igrom
klevetanja i koji su radi toga stavljeni na proizvodnju i izru-čivanje
anti-sovjetsk- ih izmišljotina
Nekoje diplomatske i ne-diplomat- ske firme žurile su se
uposliti te lupeže u "situaciji" koju su same stvorile i iz svojih
političkih zdjela otpočele u grlo lakovjernih čitaoca uljevati
kulianu i zlobnu mješavinu
Mora se podvući da se Kanada
sada najviše istakla u anti-sovjet-sk- oj
kampanji upravo u Kanadi
se naprežu svi napori za provo-djenj- e
jednovremene kampanje na
nacionalnom i medjunarodnom op-segu
organizirajući sudove i šireći
klevete protiv Sovjetskog Saveza
i protiv partija koje su u najvećoj
opoziciji kanadskoj vladi Stano-viti
politički krugovi u Kanadi po-veli
su se za praznim rukama kra-dljivca
i izdajnika Gouzenka biv-šeg
činovnika kod sovjetske am-basade
u Kanadi Ovaj "junak" iz
gleda da se zaljubio u Kanadu
Nedvojbeno Kanada je krasna
zemlja i njezin marljivi narod zna
tko eu njegovi prijatelji i nepri-jatelji
No čudnovata je ipak Gou-aenko- va
ljubav prema Jednoj stra-noj
zemlji Prema njegovim rije-čima
Gouzenko je od prvog pog-leda
zavolio Kanadu Pa ipak je
dvije godine tajio taj osjećaj Šu-tio
je sve dok je iozvan natrag u
njegovu zemlju da odgovara za
kradju Upravo tog časa je došao
kraj njegovom strpljenju i iscrp-ljen
dugim čekanjem — radi pro-mišljava- nja
— Gouzenko se do
dna duše zaljubio u Kanadu Gou-zenko
ipak nije praznih ruku do-2a- o
pred kanadske vlasti donesao
je sobom paket klevetničkih izvje- -
staja koji će mu bez financijskih
]oteškoća osigurati životni opsta
nak u Kanadi
Prem je Gouzenko iskoristio
najpogodniji čas za prodavanje i
anti-sovjetsk- ih izmišljotina no on
svakako nije imao baš tako dobre (
savjetnike stanovitih kanadskih I
organa koji su mu izabrali žrtvu
za njegovo klevetanje Na osnovu
informacija Gouzenka u Montrea-lu
Je održano preslušavanje Fred
Kose-- a jedinog člana federalnog
parlamenta koji je predstavljao
Radničku Progresivnu Partiju Ot-počela
je istraga i potrebni su do-kazi
Bez obzira na to koliko preko-pavao
I koliko se trudio Gouzenko
šeće biti u tanju snabdjeti kanad-ske
polklje i suda sa dokazima za
Špijunsko aktivnosti Fred Rose-- a
Neee biti u stanju toga učiniti
pretio i tog razloga što takve
tvari ne postoje Jedini doprinos
Gousenka sastoji se u tome Sto da
neki "Debouz" koji Je spominjan
a b nojavi ma sovjetske ambasade
u Kanadi nije nitko drugi nego
Kose Za potkrijepiti ovo Gouzen-ko
nlj mogao naći drugog doka-- a
do njegove "časne riječi"
Čak i ovaj "časni" argumenat
pobija činjenica koja J ustanov- -
Ijena na preslušavanju: Rose je
( izabran u parlamenat u junu I tek
mjesec dana kasnije Je sovjetska
ambasada o tome izvjestila Mosk--1
vu Takvo zatezanje sa izvješta- -
jn bilo bi nemoguće protumačiti '
da je Rose igrao ulogu obavjes- -
4 !sut 1rL-- s zv jt-Lt- if la iv j„™jTva iwle™i3i rmcnInnr
1 Vm Wl™ K!l„ l A
"e
ne tajne zločin ga tu- -
specijalni akt od 1919 god
e
To karakteristike ovog slu- -
eaj potrebno gledati u t
čmjVnke pa da shvatimo mon- -
treaMco preslušavanje ili čak oau- - I
d kja ć bhl izrečena: valno je
te je otpočela i
fcak raširila zlobna
kampanja se
oko tog i op-- tBe To naročito jasno i staklo
načinom govora i cijelim
raeem kojVg je poduceo sud U
sjučaju iedaje državne tajne posor- -
nost bi biti svraćena
na činjenice koje se odnose na da-vanje
zabranjenih informacija oc-jenu
važnosti tih informacija
analiziranje odnosa izmedju
optužbi itd Medjutim preslu-šavanje
u Montrealu je svratilo
pozornost na sasvim "drukčiji ka-rakter"
Tužioc je pitao Gouzenka:
"Prije nego si došao ovamo jesi
li poznavao Kanadu?"
Odgovor: "Nisam"
"Sto si Ipak znao o Kanadi?"
Odgovor: "Znao sam da Kana-da
postoji"
Zatim je slijedilo dugo pripov-jedanj- c
Gouzenka o njegovom uv-jerenju
u demokratsku krasotu
Kanade i o zločestim ljudima u
njegovoj zemlji Sovjetskom Save-zu
Tužitelj je stalno podsticao svog
podnio
prošla
sovjetske narode Staljin Je
oprezu kao
sredstava oka čuvati oružane de- -
svjedoka mu !no!va puanja većinom giuviuju puniiju
životu Sovjetskom Savezu na- -
što je Gouzenko pokorno lagao
klevetao pitanje izme--1
dju koje je postavio sudac
ponukava nas da pitamo: što po-tankosti
izbornom sistemu
imaju zajedničkog pa
sudjenjem izdaji dr
žavnih tajni Kanadi? Nekoje
kanadske novine odgovorile na
ovo pitanje: nisu propus-- 1
tile sa velikim naslovima objaviti
izjave Gouzenka na preslušavanju
(N'astatak na strani
će da
u po
mir
SAVEZ PROTIVI
New York Aprila Vijeće Si-gurnosti
Ujedinjenih Nacija osno-valo
jo posebni odbor koji "iš
tražiti" da je Spanija gnjezdo
Europi da ona
režimom genera--
u
POfELI SU PREGOVORI
Toronto Maja kod
Anicond merican Co
N'ew Toronto koji je kazan za
danas Prvi odgodjen Iz- -
vršni odbor International Mine
Mili and Smelter unije!
loka] m lljaiuje da
0llofcn t0a ito uprava
kompanije pristala na pregovore
su odmah otpočeli
vremena drugih točaka koje
unija predložila
U slijedećih dana United
Electrical unija održati
če glasanje po pitanju štrajka kod
Spinning kod
Atnalzamated Electric komnaniie
Do dojduće nedjelje očekuje se od- -
Rovor od Canada VIre and Cable
kompanije kojoj unija predloži- -
ta za obnovu
vora Ako kompanija ne pošalje
povoljan odgovor električna unija
je ovdje spremna pozvati radni- -
ke da glasuju štrajku U svim
tim tvornicama traži veća pla- -
ća kraće vrijeme
teško
strane
Bije optužba za špijunažu koju strano je
Guzenko iznaša za koju svje--' pria' po pita-ik- či
nego optužba za izdaju driav- - nju povišice kraćeg
kako
Nije
kako energično
mnogo
koja
krefe
tonom
suda
raz-nih
SSSR
fašističkim
radl
runij
Metal
radno
Čuje je odboru koji
je američkom State
AVashingtonu
molbu da izdajniku Draži Mi-hajloi- ću
sudi nekakav medju-narod- ni
ud bio
Ivan D Butković glatni
HrvaUke Bratske Za-jednice
Pored Butkovica čuJctc bio
je od strane Srpskog Narodnog
Saveza Luka
Bio je tamo reverend lira-nilot- ić
biti će ime Hrvatske
Katoličke Zajednice
Tko je još bio kako je ta
cijela parada doznat će-mo
javiti naiim čitaocima
Za sada točka
B
Gesieralislm©
u oči Prvog
London 30 U Nesmijemo ni za čaak zabora-čerl- e
velikih proslava Prvog Ma- - viti medjunarod- -
ij -- _i: "v t ni liri 1 -- - li tro- - ve za JUS lai llUKiamw J I voru generalisimo
mobiliziranje svih raspoloživih stalno i U
u proizvodnji svog i
postavljajući
-- _!_ —_-- „ _1 II- -
o u
i
i
o u
ispi-tavanje- m
i o
u
I
"Istražili" li fašistički režim generala
Franka španiji predstavlja opasnost
svjetski sigurnost
SOVJETSKI SE OVAKVOJ ISTRAGI
30
će
11
u i 1! če
sa
štrajk metalaca New
Toronto origodjen
1 —
Brat u
'
Maja j
tlajk
koji
u I- -t j J „I jUv I
i
i '
je
svoj ugo- -
i
o
se
i i
i raspravljanje
preslušavanja
se da u
u
i
i
u
i
i
—
—
_ 1 -
ja u Sovjetskom
_
generali- -
se što uspješnije i što skorije is
punio novi pet godišnji plan
Ovo je prva godina mira poslije
svršetka najstrašnijeg rata u ko-jem
je učestvovao i veliki Sovjet
ski Savez čiji narodi su se opet
posvetili konstruktivnom radu da
„ „ini I simimostl zacitele rane
ovoga rata i svoju socijalističku
ekonomiju podignu novi viši
stupanj
la Franka predstavlja opasnost
svjetskom miru I sigurnosti Od-bor
je sastavljen od predstavnika
Australije Kine Brazilije Fran
cuske i Poljske
Sovjetski delegat Andrej Gro-myk- o
se protivio osnivanju takvog
odbora jer se na taj način odga-dj- a
rješenje španjolskog pitanja
Ako dokizi koji već postoje nisu
dovoljni za odnosa sa Fran-kom
ni "istraga" i-v- og odbora
naći nešto novoga što "uvje-rilo"
Britaniju i Sjedinjene Drža-ve
koje se ne ustručavaju protiv
t Spanije poduzeti ništa osim praz-nih
riječi Recimo da se taj odbor w m „„ koJ€ na „
sjedanju Vijeća Sigurnosti Izne- -
sao poljski delegat Oskar Lange i
da donese preporuke za pre-- 1
kid odnosa sa Španijom to opet
nebi bilo po volji britansko-amerl- -
čknj vanjskoj
Kad nebi bilo ništa više nego !
samo optužba poljskog delegata
J ua su preu irancuKU Krani!-c-u P- - -
KANADSKI RADNICI POZ-DRAVLJAJU
RADNIKE U
SOVJETSKOM SAVEZU
Prigodom proslave Prvog Maja
dana medjunarodne radničke soli
darnosti kanadske zanatske unije
poslale su brzojavni pozdrav Sve- -
saveznom sovjetskih zanat- -
skih unija u Moskvi U brzojavu
se na leđnom miestu da
je "stalno razumijevanje izmedju
naše i vae zemlje i svih
demokratskih zemalja najbolja ga- -
rancija za siguran mir i prosperi- -
tet u cijelom svijetu" Brzojav
koji poslan u ime jednog od
najvećih zanatsko unijskih sredi- -
u Kanadi — Canadian Con- -
gress of Labor potpisao je John
Buckley podpredsjednik
kako Gouzenku Instigatoru kompanije se govori da su na pr- - stavljene španjolske vojne me ko-ov- og
! slučaja igrati ulogu borca vom zajedničkom sastanku obe i PJete samoj Francuskoj do- -
za pobjedu pravde Tužioci na pre-- 1 objasnile svoja milljenja i ™in° ie kofk"vn° ™Re
i Ujedinjenih Nacija pokažu stisnu-Rvanj- u nuikaJklovongtreapluovjneirseunjazal-u- donijele slpvreopriotruke po kuomjimMa obsoe p n_ic_u Franku
voljrt Kompanija
plaće radnog
za to
maci
su
se
anti-MHrjeU- ka
se
trebala
gu
štrajk
Depart-raent- u
pred-sjednik
Kriatoforović
UBOJICA KANADSKIH ZA-ROBLJENIKA
DOLAZI U
KANADU
Ottavva 1 Maja — Jučer je sti-gao
u halifašku luku zločinac i
ubojica kanadskih zarobljenika
ARAPI
general hitlerovih sturm trupera la je na oštar otpor" Arapa koji
Kurt Meyer Kurt Meyer je po ka- - j "se bune i prijete" da neće dopu-nadsko- m
vojnom sudu osudjen na štiti daljnje u
doživotnu robiju radi umorstva ka- - Palestinu jer da bi to značilo
nadskih zarobljenika Svoju kaz- - "uravnjivanje" snaga
nu odležati će u Dorchester zatvo-- ' Predstavnik Židova medjutim
ru N Na parobrodu je Meyera kaže da su vijesti o navodnim
čuvala pojačana straža radi ogor- - protivljenju Arapa
čenosti kanadskih vojnika i osta- - prikazane i da se Arapi neće
putnika koji bi bili s njim ob-- tiv takve namjere buniti ako na
računali još Oceanu radje ne- - bunu budu poticani po Britan-g- o
da zagazi na kanadsko tlo cima
NARODI SVIJETA NEĆE NOVOG
Aprila predve- -
na stalne intrige
Un pwozvjao ainn svom °na 1 jeuan I otrebno j j biti na ženicu
No jedno kako bi sile
ostalih
nikako
4)
i
fašizma na
lu
Vorkers
je
10
Vorkers
Toronto
program
Savezu
na
prekid
ne-će
bi
odbor
politici
Vijeću
podvlači
radnika
je
ta
bi
na ne
ne reakcije koja priprema plano- -
fenzivnu snagu naše zemlje
Sovjetske oružane sile kaže Sta-ljin
biti će u stanju braniti mir
samo onda ako 5emo raditi na
proširenju vojne kulture i vojne
vještine Crvene Armije mornari-ce
i avijacije U jednom dijelu go-vora
generalisimo Staljin Je re- -
kao:
"Cijeli svijet se imao priliku
uvjeriti ne samo u moć sovjetske
države nego i ispravnost njezine
politike koja se zasniva na priz-nanju
sviju naroda na
poštivanju njihove slobode i neza-visnosti"
Ukazavši na razdorne medjuna-rodn- e
sile čija je namjera razdvo-jiti
svijet na blokove i pripremiti
bazu za još jedan rat generalisi-mo
Staljin je naglasio da narodi
svijeta neće novoga rata Sovjet-ski
Savez će uložiti sve napore za
suzbijanje agresija i spriječavanje
novih ratnih strahota
"Nema nikakvog razloga za
i
da armije na ma
Francuzi zahtijevaju da
se jugoslavenski faši-stički
oficiri udalje
Pariz — Dopisnik Tanjuga jav-lja:
Toulonskl list "Patriote" do-nosi
članak d-- r Guillotiny-- a u
se ostalog kaie:
"U Varlavi postoji demokrat- -
1_ !] IaIa MnAiAnniitIn AlI_ (niKr„L nodnroAi W nh--
žira na porijeklo uloženog stranog
kapitala U Varšavi se i
britanski Ali na teri- -
toriju pod kontrolom
postoji dobro naoružana i sprem-na
za borbu armija Poljaka čiji
je cilj da obori Poljsku
kod koje je britanski
ambasador Reći će se da je to
stvar Londona i Varšave To Je
istina ali to se tiče i nas Poljski
fašisti izdaju list Zar treba da
postoji sloboda za štam-pu?
U Beogradu postoji demokrat-ska
vlada a postoji i britanski
ambasador na teritori- -
ju pod kontrolom na
laii se kraljevska jugoslavenska
vojka sastavljena od sau-česni- ka
njemačkog čiji
je cilj da obori Jugoslavensku re-publiku
kod koje je
britanski Heći će se
da Je to stvar Londona i Beogra-da
se tiče i nas
Jugoslavenski fašistički
etali su se ulicama Toulou-s- a
u uniformi jugosla-venske
vojske Francuske vlasti
zahtijevale su od njih da se udalje
iz grada Nadamo se da će se oni
udaljiti"
ilt
SE BINE KADI DOZVO-LE
DA SE 100000 ŽIDOVA
DOSELI U PALESTINU
useljavanje Židova
tendenciozno
pro-lih
Jednakosti
Londonski krugovi vele da je
namjera Velike Britanije i Sjedi-njenih
Država glede useljavanja
100000 Židova u Palestinu naiš- -
Staljin
Maja
RATA
i u buduće biti dosljedan svojoj po-litici
politici mira i sigurnosti
politici jednakopravnosti i brat
stva svih naroda"
BARCELONI EKSPLODIRA-LA
BOMBA
Barcelona 30 Aprila — Kod
spomenika koji je 1930
godine u ime "pobjede" Franko-vi- h
sila za vrijeme gradjanskog
rata u španiji danas je Eksplod-irala
bomba Nitko nije nastradao
od eksplozije niti je Frankova po-licija
usprkos svestrane Istrage
nikoga uhvatila Na istom mjestu
je eksplodirala jedna bomba 30
marča
s u
i
GORI
logora
Više nereda u
se u američkih
— dalje
neće je jučer
ko-me
nalazi
bivših
stvar
oficiri
jučer
štrajk gladju Iz protesta
brutalnog američkih voj
vlasti njima
Dvadeset Židova je zatvoreno
poslije u kem-- pi
Sa u kempi se
loše Nema dovoljno hrane
brutalni prema njima se
ne razlikuje od onog kojeg su
provodili — javljaju vijesti
Kad su se četiri Židova
dignull u obranu svog prava 1
protestirali protiv takvog postup-ka
odredi američkih
su na njih sa trokovima pri-jeteći
mašinskim puškama i osta-lim
oružjem Vojnički trokovi su
jurnuli u da razbiju proteste
Židova koji su se okupili pred
vratima logora Nije se pazilo
je pred trokom Trokovi su jurili
mase naroda
i gurajući sve što su pred so-bom
našli Više djece i žena zga-žen- o
je — koliko je mrtvih i ra-njenih
— u vijesti se ne javlja
Javlja se da je najma-nje
20 Židova zatvoreno
20 sunarodnja- -
M 11 _ I- - ' Ka ceiin nujaae je
na štrajk gladju — i
će kažu dok se ne pute na slobo- - I
du
Ogorčenost Židova u kempi i cl- -
jeloj je velika Kad su ame--
_-j-nt „i„i an i™r mi i
ri da čuše nezadovoljstvo
čulo se iz stotine grla: "Dolje s
DREVV-DUPLESS- IS OSOVINA KOČI SURADNJU
Ottawa — Početkom ovog tjed-na
otvoreno je novo
dominionsko-provinc- i jalne konfe-rencije
Pored predstavnika fede-ralne
vlade konferenciji prisustvu- -
IZRUČENJE ZLOČINCA
PAVELIĆA
ZAHTJEV NAROD-NII- I
MASA JUGOSLAVIJE
Beograd — Osvrćujući se na
ministru unutarnjih po-slova
Savezne vlade Rankoviću u
kojim brzojavima narod iz svih
1rvotAA --Amlln nAVilpavHn Vivntn
napustiti plan o ubiranju zločinca Draže Mihajlovića i
odlučno zahtjeva izručenje zločin
ca Pavelića "Borba" piše:
"U Jugoslaviji zaista nitko ne
može ravnodušno promatrati či-njenicu
da se takav ratni zločinac
kao što je Ante Pavelić još uvjek
nalazi izvan ruku narodnih
da je vremena poslije
nad Njemačkom
i njenim satelitima našao
da se još uvjek ukriva i iz
bjegava kaznu koju je zaslužio
"Zahtjev naroda Jugoslavije za
I izručenje zločinca Pavelića slaže
I se u sa odlukama Moskov- -
ske deklaracije o ratnim zločinci- -
Pavelić takav uzašni zločinac kak-vog
je historija čovječanstva rije-tko
zabilježila sasvim je suvišno"
— Pavelić taj zločinac nad zlo-čincima
koljač i razbojnik sa
čijim društvom su se ovdje u Ame- -
:- -! nmoTili I mT?fkfnri harem
odtvo nalazi se ne -
gdje u pod protekcijom
okupacionih vlasti
i garnizon je pojačan
"Dolje Amerikancima" - vikali su Židovi
američkoj zoni stupili na štrajk gladju
iz protesta
"AMERIČKI ANTI-SEMITIZA- M JE OD NJEMAČKOG"
Landsberg Njemačka 1 Maja unutar
— od četiri hiljade Židova Radi koji izbili provo-ko- jl
nalaze Landsberskim kaeijom okupacionih
dvojbu kaže generalisimo kempama pod okupacijom ameri- - vlasti brutalnim postupkom pre-Stali- in
— Sovjetski Savez čke stupilo ] zidovima američki vojnički
Izmedju
ambasador
britanskom
republiku
akreditiran
fašističku
Medjutim
britanskom
okupatora
akreditiran
ambasador
Medjutim
kraljevske
izgradjen
protiv
postupka
nih prema
nedjeljnje pobune
Židovima postu-pa
i
postupak
Ni-jemci
hiljade
vojnika na-valili
logor
bili
tko
usred sakupljene ga-zeći
Medjutim
Radi zatvorenih
1 osi1aun siupn!u
štrajkovat
okolici
Židova
zasjedanje
ODLUČAN
telegrame
vlasti
toliko po-bjede
Hitlerovom
moguć-nost
cijelosti
mačekovaca
Austriji
savezničkih
Sve o problem
cenzurirane
a
su
u
jek
straiari--1 Talijanska
ma koji su tu stražu vrtni i ta
vrijeme Hitlera
NASTOJANJEM
U JUGOSLAVIJI a u spo-razumu
sa vladom FNRJ otvore-no
je nedavno pristanište u Solu-nu
U solunskom UNR-R- A
će iskrcavati svoje brodove sa
robom za Macedoniju Otvara-njem
luke u Solunu će se
već onako pomor- -
saobraćaju i u Dal- -
maciji: Dubrovniku Šibeniku
rt - 1- - CK_1 171111 ' OUFUKU
Trstu Iskorištavanjem luke u So
lunu otvara se ujedno mogućnost
UNRRE za što veće
JuposlaviH '
NAKODNA REPUBLIKA HR
VATSKA provadja kraju agrarnu
reformu u Slavoniji Kasprave o
ekspropriaciji posjed '
ivrb mi J w vrši nodlela
zemlje do nepot- -
punim ukupna površina
ili "Američki an- - koja će biti se-ti-semitiz- am
je gori ljacima u Slavoniji iznosi oko
kogr Američka demokracija nije ' katastralnih jutara Izvje-nih- a
bolja od Njemačke!" stan broj posjeda će upotreb-Amerikan- ci
su zatvorili dvade- -' Ijen za državna dobra a ostalo će
u zatvor u kojem je se razdijeliti kolonistima i siro-Hitl- er
pisao Kampf I ta ( masnim je
dvadesetorica su na štrajk da se Slavoniji naseli
Pored toga više 00 porodica boraca iz raznih krajeva
Židova podržava stra- - čija je zemlja
oko glavnog UNRRE nje uništeno
ju premijeri i njihovi pomoćnici
iz svih kanadskih provincija
Sve prilike pokazuju da ni ova
konferencija neće rješiti
i stvoriti plana za suradnju izme- -
dju provincija i federalne vlade u
rekonstrukciji Sve
1 od ponedjeljka stalno je na dnev- -
nom redu pitanje tko će imati ve- -
će pravo na ubiranje poreza i do- -
svoj po-n- je
sada
Mein
hodarinu
Ontarijski premijer Drew a
snjim se u svemu slaže i quebeški
premijer Duplessis stoji kod to-ga
da provincije trebaju imati ve-će
pravo na dohodarinu od pore-za
Premijer Drew uvjek upor-no
stoji kod svojih
govoreći da federalna vlada mora
l reza na isu iuiiin Kao i im vrijeim
rata Ako vlada ne popusti Dren
najavljuje da njegova provincija
neće snositi onih odgovornosti ko-je
se traže na konferenciji
To do sada još uvjek sto-ji
ne rjeSeno pa se prema svemu
zaključuje da uslijed toga ni ova
konferencija neće donijeti
koristi narodu
TRST - JUGOSLAVEN-SKI
GRAD
P1SE "FRATERNITE"
Pariz — Dopisnik Tanjuga jav-lja
da pariški list "Fra-ternit- e"
na prvoj strani donosi
članak Burina pod naslovom "Trst
— jugoslavenski grad"
U članku se izlaže historija
1 ta i kaže da je Rapalsk ugovor
bacio Slovence u okove fašističkog
TPtvs "Fašiziranje Trsta piše
I Burin predstavlja mračnu histo
±riju Stanovništvofašijsetičbkielo puopdrvarvge- -
ane su općinske samouprave
su izbacivani iz adminis
tracije njihova društva zabranji-vana
škole zatvarane upotreba
jezika u sudovima ukinuta Hilja-de
Slovenaca i Hrvata bili su pri-morani
da se spasu emigracijom
Na njihovo mjesto Mussolinl Je do-vodio
fašiste On je pokušao da
tršćanske Slavene pretvori u Ta-lijane
ali u tome nije uspio i po-red
specijalnih sudova zatvora
koncentracionih logora i terora
List dalje piše da problem Trsta
nije samo politički nego prije sve
ga čovječanski dodaje: "Reći će
šittuke kime vouiia je Dorpu rame
uz rame sa Hrvatima i Slovenci
ma" U članku se dalje kaže da
slavensko stanovništvo Trsta na-protiv
mora da se boji da ne pot-pad- ne
pod Italiju "šta im mo-že
donijeti današnja tragična Ita-lija
koja se previja u očajanju i
demagogiji?" Slaveni su
velike patnje pod fašističkim jar-mom
i ne mogu ih zaboraviti
Na kraju članka Burin kaže
k0 mlada Republika jer je de
mokratska privlači čak i druge
nacionalnosti bilo bi čudnovato da
joj se odbije pravo no teritorije
koje joj po svim osnovnim načeli-ma
pravde pripadaju"
VOJNICI
OPRAŠTAJU SA NARO- -
DOM IRANA
- —
Teheran 1 Maja - Odtazeči i
Tabnza glavnog grada
sovjetski gni Glidskv
je u ime svojih vojnika ostavi
slijedeću poruku narodu te provin-cije
I cijelog Irana:
četiri godine mi ostav-ljamo
vašu zemlju U svim tim
godinama MH smo dobri prijatelji
Došli smo u valu zemlju vašim
odobrenjem tla vas zaštitimo od
rata Rat je sada završen i mi
odlazimo te vam pri odiaku želi-mo
najbolju sreču i u da-nima
mira"
daljnje vijesti pobuni ?i- - se da je i ekonomski Me-do- va
u Landsbergu su djutim ne treba biti genije pa vi-p- o
američkim vojnim vlastima ' djeti da Trst prirodno pripada
pak je teško doznati pravu istinu svom zaledju nikako Apenin-- I
ovo što Je objavljeno dosta Je skom poluotoku Trst I Jugoslavi-d- a
prikaže pravo stanje i postu- - ja jedno drugom potrebni Isti-pa- k
američkih okupacionih vlasti na je da danas Trstu ne samo
Zidova podržavanih joi uv- - Slaveni nego i Talijani u većini
u logorima i često stralarenih traže da grad pripadne Jugosiavi-p- o
onim istim njemačkim ji manjina izuzev fa
UNRINE MI-SIJE
pristaništu
olakšati
i prenatrpanom
skom lukama
JSPIIIU pa OIHIU JHJTT1M
i
pomaganje
zemljišnih
da
Prema još
podacima
Amerikancima" zemlje podijeljena
od N'jemač- -'
200000
ild biti
set Židova
seljacima Predvidjeno
stupili u oko 10000
gladju od
štrajkašku Jugoslavije I Ima-ž- u
ureda potpuno
problema
nacionalnoj
još
protu-predlog- a
pitanje
nikakve
nedjeljni
Tr- -
samovolji
Slovenci
i
jer
trpjeli
SOVJETSKI SE
Aierbaj- -
dlana
"Nakon
veselje
protiv