Novosti, December 23, 1947

              1
1
STRANA 2
NOVOSTI
PubSthed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
AEthorized as Secend Class Mail Post Office Department Ottavs
Recittered in the Rgistry Office for the City of Toronto
on the 24th day oJ October 1941 as
No 46052 CP
fjJazi svaki utorak četvrtak 1 subctu u hrvatskom Jeziku
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontcrio
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa to ne uvršćuju — Rukopis se no vraćaju
Londonska konferencija
PREDLOG MJESNIM VIJEĆIMA AKCIJI SOLIDARNOSTI
SA RADNIM NARODOM JUGOSLAVIJE
Američka "pomoć" lišava
Tursku njene nezavisnosti
u
u
Već je manjeviše poznato da konferencija Vijeća mini- - AnmMk m TurtoJ
stara u Lonaonu nije uspjela mje sio imperija-- nepregtano privlači svjet-listič- ki
krugovi Sjedinjenih Država Amerike nisu htjeli da ske štampe
uspije Američki državni tajnik Marshall nije išao konfe-- l Stranice reakcionarne štampe
renciju da tamo zajednički sa ostalom trojicom predstavnika
{
neprestano hvale američku "da-velik- ih
saveznika nadje rješenje buduće Njemačke nego da
' J1108 neobičnost" Razum-pomet- u
iih i- -ita! fettft pto j£ "oLf američkih imperijalističkih krugova i od Njemačke stvori još anw 0 novoj eri„ u medjunarod
jednu vazalnu državu ovisnu o amencicom Kapitalu i nim odnosima o "prekretnici
Da je tome tako možda najbolje potvrdjuju same riječi historiji" Na ovaj reakeio-predsjedni- ka
Trumana koji je Marshalla pri povratku u Wa-- 'm™ tampa hoće da sta- -
a trt t "! _1 Al V % J ' Vi+ CU 6UJIUUM I1C UdjU srangion uocetuo i pozuruvio sujouovuu ujotnuu uuu aitjujjma
da si napravio dobar posao Prema riječima predsjednika
Trumana američki državni tajnik je "napravio dobar posao"
kad je razbio konferenciju Znači da je Marshall išao sa tom
idejom i uputom na put — ili razbiti ili prisiliti Sovjetski
na američke uvjete
Koji su to uvjeti koje je Marshall ponio sobom u London9
Prvo američki imperijalizam se ne slaže niti mu je u
interesu da Sovjetski dobije ni približnu oštetu račur
reparacija od Njemačke To bi — po riječima samog Marshalla
— "porazno djelovalo na budući život Njemačke"
Drugo namjera američke diplomacije je da izvrši razbi-janje
Njemačke na dva dijela — istočni i zapadni da zapadni
dio priklopi svom planu (Marshallovom planu) koji bi se po
vremenu pretvorio u američki arsenal za snabdjevanje ostalih
dijelova Europe — zemalja koje od Marshallovog plana oče-kuju
koristi
Treće da se pod svaku cijenu sačuvaju u zapadnoj Nje
mačkoj pozicije njemačkog monopolističkog kapitala — kapa
dtet industrijske proizvodnje — kako bi se u buduće uperilo
njegovu agresivnost protiv Sovjetskog Saveza ostalih demo
kratskih naroda Eurcpe
ovih ima i drugih razloga koji vode američku vanj
sku politiku u pravcu podržavanja napetog stanja kao na
primjer: želja za svjetskom doninacijom proizvodnja ratnog
materijala podržavanja većeg broja vojske radi umanjivanja
broja besposlenih i t d Ne treba zaboraviti da ekonomska
kriza već kuca vrata Amerike i da neće proći dugo da će
na ulicama biti milijuni besposlenih
Takvi planovi Marshalla nisu mogli proći Sovjetski mini-star
vanjskih poslova Molotov ih je jako dobro razumio On
nije htjeo popustiti usprkos da je Marshall na svoju stranu
predobio i engleskog Bevina i francuskog Bidaulta Stvarno
i Bidault nisu mogli niti smjeli imati svojih posebnih
planova jer bi takvi ozlovoljili američke imperijaliste Takvom
stanovištu osvetio bi Wall Street prikraćivanjem zajma o
kojem živu i opstoje mnoge zapadno europske vlade
Neprihvaćajući američki plan Sovjetski Savez postojano
izvriuje i denacifikaciju demokratizaciju istočnog dijela
Njemačke On se strogo podržava ranijih zaključaka u Jalti
i Potsdamu gdje mu je zagarantirana ošteta na ono što su
njemačke fašističke horde počinile u Sovjetskom Savezu Što-više
Molotov je na konferenciji dokazao da je Njemačka u
stanju plaćati reparacije ističući činjenicu da je produkcija
u istočnom dijelu Njemačke (Sovjetskoj okupacionoj zoni) veća
od zapadne zone i prema tome moguća da isplaćuje dio repa-racija
Sovjetskom Savezu U zapadnoj zoni — kako kaže Molo-tov
— to nije moguće jer se zapadna zona iskorišćava za
druge svrhe koje su sumnjivog karaktera a ne za obnovu
Njemačke i plaćanja njemačkog duga saveznicima
Drugim riječima to znači da stara Hitlerova ratna indu-strija
Njemačke — Rurski bazen — brzo prelazi pod kontrolu
financijalnih interesa Wall Streeta Ili još točnije — prelazi u
ruke američkih imperijalista koji poput HiUera sanjaju o svjet-sko)
dominaciji
To su glavni razlozi da na konferenciji do sporazuma
nij moglo doći
! nakon neuspjeha konferencije nastala su optuživanja
i bacanje krivice na Sovjetski Savez Na drugu stranu počelo
Je otvoreno vrbovanje Francuske u sklop američko-englesko- g bloka protiv Sovjetskog Saveza Na Francuskoj se radi da se
priključi u američko-engles- ki blok tj da se priključi ameri-ćke-englesko- m dvozonalnom sporazumu Time bi se Njemačka
konačno podijelila na dva dijela — istočni pod sovjetskim i
zapadni pod američkim uplivom
Iako se ovakva politika očigledno suprotstavlja ne samo
ranijim zaključcima u Potsdamu nego i interesima same Fran-cuske
izdajnici francuskog naroda poduprti i po desnim soci-djaalisptiomdaju
tuippaorBedluomsaa sSporvejmetsnkiimsu Sianveazoomvu i iozdstaajluimraddemjeoknreagt-o
skim narodima Europe u sigurniju budućnost onemogućava-jući
tako da Njemačka još jednom postane ili agresor ili orudje
t rtiVvevu-- 4vila wwAt- - _ --—i_1ii_ t_ t--
0
1853 godine europski bankari
(kao danas Amerikanci) predložili
su Turskoj "pomoć" oružju za
rat protiv Rusije Europski kapi-talisti
su se obogatili na llferaci-jam- a
oružja Zlato ostalo
bankama Engleske i Francuske a
turski narod je morao da lijo krv
sa tudje interese
Ogromne sume zaradjivali m
begovi i pase
Financije i privreda Turske pot-puno
su bili propali Vlada sulta-na
koja nije bila u stanju ni da tlaa DRinnt hanlrrntiraln {e
nS
uspjeia za io pažnju
na
način
sakrije
su ju V jz đ"M
Savez
Savez na
i
Pored
na
Devin
se
i
je
Turski narod to odlično zna Još
nedavno — prije jedno 30 godina
— turski narod je plaćao dugove
takozvanoj "Administraciji Oto-mansk- og
duga" I samo po cijenu
života hiljade i hiljade najboljih
svojih sinova pod rukovodstvom
velikog vodje Kemala Ataturka
turski narod je uspio da zbaci lance
inostranog ropstva Nije slučajno
Ataturk poučavao i upozoravao
turski narod o opasnostima novih
ropskih inostranih zajmova On je
govorio: "Mi nemamo prava da
bacamo turski narod u novo rop-stvo
koje je on zbacio Mi ne mo-žemo
da stavimo u jaram buduča
pokoljenja pomoču zajmova"
Povjerioci su riješili da "po-mognu"
Od predstavnika inostra- -
i nih banaka stvorena je 1871 go
dine tzv "Uprava za otomanske
dugove" Ona Je dobila pravo da
prikuplja poreze Ona Je reguli-rala
pomoću stvaranja monopola
valnu granu privredo — proizvod-nju
duvana Ova organizacija $e
pretvorila u "državu u državi"
Vlade Turske su bile samo mario-nete
u njenim rukama Tako je
izgledala "p°m°ć" turskom na-rodu
Sta može da očekuje Turska od
sadašnje iznenadne "milosti" ame
ričkih businessmena?
Prije drugog svjetskog rata SAD
su zauzimale relativno neznatno
ekonomske pozicije u Turskoj Gla
vna uloga je pripadala Njemačkoj i
Engleskoj 1939 godine SAD su
učestvovale u uvozu Turske sa
98 posto u izvozu sa 143 posto
dok je Njemačka učestvovala sa
508 posto i sa 37 posto
Amerika nije imala velikih inve-sticija
u turskoj privredi
Ali već za vrijeme rata utjecaj
SAD se znatno povećava Prodi-ranje
nmeričkih monopolista u Tur-sku
praćeno je pojačanom borbom
protiv pokreta Širokih narodnih
masa Turske koje su zahtijevale
da se ostvare demokratske refor-me
i da se uspostavi progresivni
režim Ova borba je dovela do raz-bijanja
od strane turske reakcije
demokratskih organizacija u čita-voj
zemlji 194G godine 0 vezi unu-trašnje
reakcionarne politike sa
spoljnim snagama cinično je pi-sao
7 decembra 194C godine ured-nik
lista "Vatani": "Potrebni su
opsadno stanje i najoštrije mjere
da bi inostrani kapital imao u nas
povjerenje"
Prodiranje SAD u Tursku po-slije
proklamiranja Trumanove
doktrine i potpisivanja sporazuma
o "pomoći" izvršeno je veoma
brzo štampa i turski radio nepre-stano
saopćavaju o tome da se u
Tursku pozivaju različiti stručnja-ci
i o namjerama američkih predu-zec- a
da otvore svoje filijale u Tur-skoj
izmedju ostalih veliki trust
"Invinga" i specijalne kompanije
"Midle Easf
Amerikanci da učestvuju
u eksploataciji prirodnih bogatsta-va
Turske — nafte uglja itd
Plasiranje američke robe prijeti
da uništi tursku industriju koja
je sa naporima stvorena u toku
posljednjih 15—20 godina - ~~~ wuy wy1OTUlu pnuv waan naroaa turope i To su prvi multati ekonomskog Konferencija ministara vanjskih poslova je završena sa ' prodiranja i "radnje" SAD
neuspjehom Američki imperijalizam koji je u tom pravcu I Srodstva od "pomoči" namije-rodi- o slavi "pobjedu" Ali narodi Amerike i ostali svijeta "i™1 su isključivo za vojne potre-svijes- ni
su da ono što je dobro za američke ili druge imperi- - ' Ueovi I1 kojima se daje "po-Jolistič- ke
interese nije i nemože biti dobro za narod Američki "T"™ " o gubitku na-- i
drugi narodi treba da podvostruče borbu za bolje odmTT? medju "ima jer u dobrim odnosima leži jedina gcma-LiSil- i aja za stabilan mir i sigurnost u svijetu j ki Ecneralitab se potfinjuje ame- - i
1 'll w""l
počinju
narodi
NOVOSTI
&ftMi# - ss
t
rTit 1 §1
1 ___-s-r- f rsK&J~ :: C'J7 WJ??i 3 f =tii VF'Am -- ttnwmtZ~'&ttU P'fiJi
raa'i:-:Mt:- : JL
t i zji HTik '3 r wwrs ni t f_ri7 ' "3 v s U 1 1I lCL VJ u Liur "--
—
---
r-
---
m (-
- s 7l I
ričkom
Iz svega rečenog vidi se da
"pomoć" Amerike označava gubi-tak
državne nezavisnosti zemlje i
porobljavanje žirokih narodnih ma-sa
koje podnose teret unutrašnjih
i spoljnih zajmova koji su već
1940 godine iznosili 1053 milijuna
lira od čega 000 milijuna spoljnih
zajmova 194C godine dug Turske
je jedan i po put premazivao dr-žavne
prihode
Sredovječni ostaci
američke pravde
Američki pisac Dick Hvman
ustanovio je da u USA postoji
— 10 milijuna različitih zakona
i dekreta Mnoge od njih izdale
su američke države i gradovi
prije više od sto godina i pot-puno
su zastarjeli ali svi su
ipak u "demokratskoj" Americi
na snazi
U državi Minnesota zabra
njeno je na primjer na istom
užetu sušili muško i žensko
rublje
U državi Georgija kažnjava
se svatko tko se kupa u blizini
ceste ili puta koji vodi u crk-vu
U Salemu u zapadnoj Virgi-ni- ji zabranjeno je zakonom da
se djeci prodaju bonboni pola
sata prije jutarnje ili večernje
službe božje
U Arizoni zaposlene žene
moraju svoju plaću predavati
mužu
U Alabami muž smije ženu
ako ga uvrijedi "poučiti" šta-pom
"koji ne smije biti deblji
od dva palca"
U državi Michigan ženina
odjeća pripada mužu Ako ga
žena napusti on ima pravo da
je ostavi u Evinu kostimu
U Iwensvillu u državi India-n- a
zabranjeno je u nedjelju
prodavati masno pečenje
U državi Massachusets prim-ljen
je zakon kojim se muškar-cima
zabranjuje da se žene
sa svojim punicama
Ovi podaci uzeti su iz Hear-stov- a
časopisa "American
Weekly" čijeg urednika ni
Trumanov policajac Parnell ne
bi mogao osumnjičiti za —
"antiameričku djelatnost"
Američki zakonski kodeksi
obiluju ovakvim smiješnim os-tacima
sredovječnog mraka
Ali zakonodavci koji su utro-šili
hrpe papira za ispitivanje
ovakvih nakaznih paragrafa
koji u XX vijeku izgledaju ne-vjerojatni
čak i u Americi nisu
se potrudili da svim gradjani-m- a "demokratske Amerike osi-guraju
zaštitu najosnovnijih
ljudskih prava Milijuni ameri-čkih
gradjana "niže rase"
crnokožni gradjani Amerike
izvrgnuti su zvjerskom zlostav-ljanju
i samovolji bijelaca Ra-zulareni
zločinci o hirovima
kojih zavise životi Crnaca ne
treba da se odviše boje svih
tih "10 milijuna zakona i de- -
kreta" Zakonska zaštita ame-Bra- k
llrfe- - l
_ zW zrS
Turska demokratska Javnost s i-je-sna
je nove opasnosti po nacio-nalnu
nezavisnost Predstavnici
ove javnosti uprkos terora vlada-jući- h
krugova smjelo kritiziraju
američku "pomoć" raskrinkavaju-ći
njen imperijalistički karakter
Oni raskrinkavaju takodjer reak-cionarnu
kliku koja gura zemlju u
omrznuti režim kapitulacija i gu- bitka nezavisnosti
II Mihailov
nčke ' demokracije" sužuje se
sve više i za njene "bijele"
gradjane: "Zakon Taft-Hartle- y" jednako pogadja i crne i bijele
a boja kože nije važna ni zlo-glasnoj
američkoj komisiji za
istraživanje "Antiameričke dje-latnosti"
koja može u svako
doba progoniti svakoga tko se
ne svidja vallstreetskim "de-mokratima"
Takve paragrafe "zabora-vio"
je Hearstov časopis ubro-jiti
u sredovječne ostatke u
"američke pravde"
KOLIKO IMA STRANACA
U ŠVEDSKOJ
Stokholm 20 Dec — U toku
trećeg tromjesečja ove godine u
Švedsku je doSlo 2297 stranaca
Time se ukupni broj stranaca u
ovoj zemlji povisio na 148000
Stranci u švedskoj u glavnom
su Danci Nijemci Talijani Po-ljaci
i neito malo drugih Medju
njima su obični radnici koji su
došli radi zarade i koji se misle
po vremenu vratiti Drugi su rat-ni
iibjeglice muškarci žene i dje
ca Ima i ratnih zločinaca izdajica
i kolaboratora ali takvi se prici-njava- ju
kao obični isbjeglice i sli-čno
Od 140000 stranaca tek G98G0
su radnici koji su uposleni u raz-nim
poduzećima Najveći broj od
ovih su iz baltičkih država te iz
Danske i Norveike Ima nekoliko
i talijanskih radnika koji su mo-rali
emigrirati iz zemlje poslije
ovog rata
905 MADJARSKIH RADNIKA
RADILO U JUGOSLAVIJI
Sarajevo — Po završetku gra-djevins- ke
sezone u Madjarsku se
vraća grupa od 905 madjarskih
gradjevinskih radnika koji su više
mjeseci proveli na radu u NR Ro-sni
i Hercegovini Povodom njiho-vog
odlaska održana je svečana
konferencija na kojoj je predstav-nik
Ministarstva gradjevina NR
Rosne i Hercegovine odao madjar-ski- m
radnicima primanje na po-moći
koju su ukazali narodima
Jugoslavije učestvujući u podita-nj- u
objekata predvfđjenih Petogo-dišnjim
planom Na konferenciji
su najboljim madjarskim radnici
ma predate pohvale i novčane na- -
Toronto 19 dec 1947
Dragi drugovi: — Kako to čine
sve druge narodne ustanove tako
bi trebalo i Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena pri koncu godine pre
gledati svoje dosadanje aktivno-sti
pronaći i ukloniti nedostatke
i ispitati mogućnost daljnjih po-moćnih
akcija narodima FNR Ju-goslavije
naročito u ispunjavanju
zadaća prvog petogodišnjeg plana
Svaki iskreni rodoljub se punim
pravom može ponositi uspjesima
na tom polju naših djelatnosti u
toku ove godine Kanadski Jugo-slaveni
ponosno mogu reći da su
tokom 1947-m-e godine uložili za
radni narod skoro neumiiljivu
svotu od preko milijun i pol do-lara
u fond rekonstrukcije narod-ne
Jugoslavije Od tih uloga smo
utrošili t j nabavili i već u do-movinu
otpremili preko milijun sto
hiljada dolara vrijednosti najmo-dernije
mašinerije i alata Pored
log ogromnog uloga u fond rekon-strukcije
naš narod u Kanadi sa-kupio
je u toku ove godine oko
trideset hiljada dolara za pomoć
pojedinim mjestima u Jugoslaviji
u korist podizanja ili obnove Skota
domova čitaonica spomenika itd
Sve te brojke konkretan su iiraz
duboke ljubavi iseljenika prema
novoj Jugoslaviji i svom narodu
One su takodjer najbolja garan-cija
za daljnji uspješan rad u tom
pravcu
U toku 1947-m- e smo na5 pomoć-ni
rad ograničili da ne kažemo
potpuno ukinuli kako bismo mo-gli
sve sile na raspolaganju baciti
u izgradnju fonda rekonstrukcije
To je osnovni i jedini razlog za-S- to
u toku ove godine nismo pro-veli
ni jednu jedincatu akciju so-lidarnosti
općekanad-k- e nara i
Na?i ulozi u fond rekonstrukcije
ne mogu biti smatrani akcijom so
lidarnosti kad su oni stvarno si-guran
zajam naJe u?tedjevinc za
jednu plemenitu svrhu Akoprem
ćemo i dalje izgradjivatl naš fond
rekonstrukcije prilike i vremena
od nas iziskuju da se ponovno ba-cimo
— nakon godišnjeg "odmora"
u još jednu akciju solidarnosti
NaJim ulozima u fond rekon-strukcije
smo omogućili nabaku
modernih maSina i alata Time
smo radnicima Titove Jugoslavije
donekle pomogli pospjefenje pro-izvodnje
modernizaciju iste i po-višenje
proizvodnosti Možda je
nas prilog bio malen i skroman
možda je imao vife moralnog nego
praktičnog efekta on je ipak u
nekim granama industrije očevi-dan
kao žto je na primjer slučaj
sa rudarskom mašinerijom Po-vratnici
su dali ruke i znanje za
baratanje sa maSinama a pored
toga su sobom donijeli i mašine
sa kojima su u kanadskim rudni-cima
baratali To je konkretna l
opipljiva pomoć ma koliko ona
bila po opsegu neznatna Mi ćemo
to i u buduće činiti! To je želja
svih iskrenih rodoljuba No pored
toga bilo bi drugarski i ljudski
pa i krajnje potrebno da razmisli-mo
i o drugim oblicima naJe po-moći
Radništvo narodne Jugoslavija
a naročito slavna omladina Titove
Jugoslavije ulaže sve fizičke i um-ne
snage u ispunjenje zadaća pr-vog
petogodišnjeg plana izgradnje
i obnove zemlje plana za indu-strijalizaciju
i elektrifikaciju Jugo-slavije
Najočevidniji dokaz radnog
poleta i elena stvaralačke energi-je
i samopožrtvovnosti je omladin-ska
pruga Samac-Sarajev- o Taj
projekat kojeg se za vrijeme sta
moglo ni zamisliti završen je pet-naest
dana prije predvidjenog vre-mena
To je slučaj sa ranijom om
ladinskom prugom Hrčko-Ranovi- ći
to je u gra-nama
iigradnjc zemlje Radništvo
omladina narodna inteligencija
Jugoslavije nesebično i bez pre-di- ha
davaju od sebe posljednju
deku snage da bi se oslobodjenu
domovinu čim prije podiglo na
ekonomske i gospodarstvene
noge Da bi graditelji nove Jugo-slavije
uzmogli uspješno provesti
zadaću obnove i izgradnje slobod
ne domovine njima potreban']
odih Potreban im je s na
vrijeme zasluženi odmor kako bi
mogli prikupiti naknadnu snagu
Narodne vlasti su se postarale da
radništvu i svim trudbenicima za-konom
zajamče godišnji odmor
Radništvo teške industrije ima go-dišnje
mjesec dana plaćenog od-mora
drugi na lakšem i po zdrav- -
Utorak 23 decembra 1947
njega i drugo Nova Jugoslavija
na svemu tome još uvjek oskuđje-v-a
Nemoguće je energije troiitl
na podizanje komfora sve dok ni-su
položeni temelji teike industri-je
koja će omogućiti proizvodnja
predmeta masovne potrošnje pa i
artikala komfora
Tu je gdje se pred nas konkret-no
postavlja pitanje opipljive po-moći
Akoprem mi nismo u stanja
riježiti pitanja snabdjevanja pred-meta
masovne potrošnje narodima
Jugoslavije mi ih možemo pomoći
bar sa najnužnijim
Radništvo i trudbenici Jugoslavi-je
organizirani su u svoje Jedins-tvene
Sindikate (tred Jedin-stveni
Sindikati Jugoslavije pored
ostalih zadaća za dobrobit radnog
naroda vode računa i o odmarali-štima
trudbenika Jugoslavije Oai
se staraju da radnici i svi trudbe-nici
imaju pogodna i prikladna
mjesta za odmor U tu svrhu se
na obalama Jadrana i u Šumovi-tim
predjelima uspostavlja stoti-ne
takvih odmarališta koja će rad-ništvu
pružiti Sto udobnije mogući
odmor Da bi se pak sindikatima
omogućilo u cjelosti ispuniti ta
važnu zadaću potrebna im je naSa
pomoć Njima u tu svrhu po-trebno
stotinu raznih predmeta
sve od kreveta posteljine i moder-nih
kuhinja pa do sredstava za
transportaciju Mi bismo u Kanadi
vrlo lako mogli nabaviti rublje i
ćebad za nekoliko hiljada kreveta
najmodernije moguće posudje i
jedaći pribor putujuće klinike i
apoteke pa čak i nekoliko auto-busa
Sve to i mnogo viSe mogli
bismo u ovoj zemlji nabaviti i po- slati graditeljima slobodne l na-rodne
Jugoslavije Takav dar s
naše strane imao bi dvostruki zna-čaj
Time bismo s radnicima i
trudbenicima Jugoslavije manife-stirali
našu radničku solidarnost
u njihovim divovskim naporima i
pritekli im u pomoć kad je ista
najpotrebnija Da bi pak naša po-moć
bila ikoliko osjetljiva potre-bno
nam je za nabaku gore ime-novanih
i mnogih drugih predme-ta
najmanje stotinu hiljada dola
ra Ogromna je to svota!
sumnje! Radnik u Kanadi danas
teško zaradjuje svakidanji hljeb
da i ne govorimo o neizvjesnoj
sutrašnjici No mi smo učinili ve-ća
djela ml ćemo ispunit 1 taj
zadatak ako bude razumjevanja 1
dobro volje Narodi Jugoslavije no
mole za naSu pomoć Oni nisu ni
koga molili u najtežim danima
oslobodilačke borbe Oni to naj-manje
čine danas kad je neprija-telj
uništen zemlja oslobodjcna i
položeni su temelji za socijalističku
izgradnju Sve Sto oni očekivaju
od nas kao rodoljuba i boraca za
bolju l sretniju budućnost jeste
da im priznamo doprinos borbi za
slobodu čovječanstva općenito i
našeg narodu posebno Mi lm pri-znanje
najbolje možemo izraziti
naSim prilogom njihovom džinov-skom
radu u izgradnji l obnovi
ratom uništeno i opljačkane rodne
grude
Izvrsni odbor Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena stoga smatra da
je ovog časa na mjestu pokretanje
jedne sveobuhvative soli-darnosti
sa naporima radničke
klase l trudbenika P N R Jugo-slavije
Na svakom pojedinom ro-doljubu
pak da li će nam
takva jedna kampanja uspjeti
Takva jedna opsežna akcija moći
će uspjeti samo ako se sadržaj
iste javno diskusira ako eo la
istu zainteresira ne samo sve jugo
slavenske rodoljube nego i drage
re kapitalističke Jugoslavije nije P0 ' tanove radnog naroda Ka- -
slučaj nemalo svim
čvrste
je
vremena
unije)
je
Nema
akcije
ostaje
nade naročito radničke sindikate
Ovo pitanje izneseno je pred
mjesna Vijeća sa željom da se ga
temeljito diskusira da se Uvidi
mogućnosti uspjeha te akcije u
svakom pojedinom naselju i da
se izradi konkretne predloge za
sjednicu našeg Glavnog odbora
koja će se održavati 10 i 11 Ja-nuara
1948
Pri diskusiji o predloženoj kam-panji
solidarnosti sa radnicima Ju-goslavije
potrebno je Imati u vidu
da bi ista trebala biti vodjena
tokom februara mar ča i aprila
tako da prvu pošiljku Jedinstve-nim
Sindikatima Jugoslavije mo-žemo
uputiti prvim brodom koji će
iduće godine doći u Kanadu po
četvrtu grupu povratnika
Šaljemo ovo pismo mjesnim Vi
jećima u iskrenoj želji da pomno
prosude u njemu itloteni rredW
Ije manje opasnom radu imaju talco H w 8MmJd GaVfWfJ
petnaest dana plaćenog odmora otB x1JBfa omogv(ilo 6)mie
Time je medjutim riješena samo nje kMlkretm5 „ tAn
prva polovica tog valno pitanja faimp JidarBosiL
za narodno zdralje Da bi se rad-- 1
' CMvrti UvrM oAr jneikspaovštemnoog odmkoroimo foprotreban mui K™ & Slave
bogata hrana savršena Ijcčnifkal Kdo Jirda Glavni tajnik