Novosti, December 23, 1947

              i
STRANA 4 NOVOSTI Utorak 23 decembra 1947
NEW SGHOOLS COLLEGES TEGHNICAL
TRAINING SCHEMES MARK PROGRESS
OF CULTURE THROUGHOUT VUGOSLAVIA
— Uy JUNE CANNON —
IJelgrade Yugoslavia VNS)—
Two-and-a-h- alf vears after Iibe-ratin- g
themselves the people and
leaders of the Federative People'
Kepublic of Yugoslavia look back
on tho first year of their Five
Year Plan (1947-195- 1) with some
priđe this week
Miteracv has been dealt a
mightv bIow and although there
are still many old folks who can-no- t
read and write the standard
of cducation is rising rapidly A
comparison vvith prc-w- ar Yugo-slavi- a
vvill shov the progresa that
has been made
Defore the war thero were
8950 eo-call- ed elomentarv schools
ali badly attended pooriv-staffe- d
and very backvvard The war de- -
tnolithed hundreds of them
Today there are 10747 function-In- g
elementary schools giving in-tructi- on
to 1500000 children
There are C4C junior secondary
echools with more than 221000
pupil 1C9 Focondarjr technical
echools with 30700 pupils and 101
gymnasiums Six towns — Bel-grad- e
Zagreb Ljubljana Sarajevo
Subotlca and Skoplje — havo uni-vcrsill- es
with a total student body
of 40000
Deforo the war Yugoalavia had
three universities with an enrol-rae- nt
of Iess than 18000 Yugo-slavi- a
has today three academies
of tho sciences — the Serbian
Croatlan and Slovenian — vith a
rtdo chain of resoarch institutes
l?y 1951 ali children betwern
tho agos of 7 and 11 vvill be as-t-ur- ed
four-ven- r elementary edu-catio- n
and C0 per cent of the child-ren
a secondary (seven-yea- r) edu-cntio- n
Spccial attentlon is belng
dcvoted to cducation in the repu-blle- a that were most backvard in
the past
In Macedonia for example
whero tho natlonal Ianguago was
banncd beforo the war some 1201
Macedonlan elementary schools 13
Serbian 157 Albanian and 02 Tur-kls- h
schools 10 gvmnasiums and
10 Junior secondary schools vith
na tiona 1 departmont were func-tionin- g at the beginning of this
year
Hefore the war 3200000 per
sons in Yugosla ia vorc unablc
SLAVEĆI NOVEMBRA VAL D'ORU SJETILI
SU DJECE PALIH JUGOSLAVEN-SKIH
BORACA
Val d'Or Que — Naši iseljenici
Iako tijelom živu u Kanadi duhom
fu u današnjoj novoj Jugoslaviji
Državni blagdani nove Jugosla-vije
to su i naši blagdani Zato
nije ni čudo da naše napredne or-ganizacije
posvećuju naročitu paž-nju
državnim blagdanima svoje
rodne zemlje Tako naše Mjesno
Vijeće Kanadskih Južnih Slavena
vrlo je lijepo proslavilo 29-novcm--
bra
dvogodišnjicu ustavnog pro-glašenja
F N R Jugoslavije
U ime proslave priredili smo
bogati banket u Finskoj dvorani
jo drug Fi- - U riječi dotakao se važ
nosti i značajnosti 29 novembra
Pročitao je takodjer govor koji je
Imao biti objavljen preko lokalne
radio stanice ali uprava to nije
dotvolila
Prvi govornik bio je drug 1'
Hećimović spomenuo je povijest
rmiOi naroda njihovo zalaganjo
tekom ekbodjenja te radinost i
HrlJivo#t u rekonstrukciji zem-lje
Joi je potejetio prisutnike na ikjniku rabotu maćkovea i
tala te najavio potrebu aktiv-nije
borbe protiv svih neprijatelja
ove Jugoslavije
Drug Marko Ferderber u ime
braće Slovenaca poedravio je pro--
stavu i opširno govorio o postignu-tom
bratstvu i jedinstvu naHh na-roda
u domovini pa onda podvu-kao
potrebu što izdašnijeg moral --
og I materijalnog pomaganja na-S- h
naroda Oba govornika burno
i pocdravljena od prisutnih
Kad su govornici drug
Martin Naglić apelirao je ia nov-3- mi
pomoć djeci u domovini Sa-tatptfe- m
je $12600 od slijedećih
pfitagaea
Po $000: Martin Nagitt
Po 11000: Pranja Orettovfrć
Pa HM: Andrija Desutc Petar
PHipović Ivan Belaj Marko Fer--
JESTE LI OBNOVILI
PRETPLATU?
to rcad and vnti and in Bosnia
and Hercegovina the number of
illiterates rose to a million In little
more than two years 750000
adults have been taught to read
and vvrite and within the next
five years ali citizens of Vugosla-vi- a
under 50 will be literate
Substantial progrese has like-wi- ae
been made in the arts and
letters The liberated peoples have
displayed a tremendous desire for
knowledge and this in turn has
led to a rapid development of
newspaper and book publrehing
More than 130 nevspapers and
90 magazines in ali the language
of the Yugoslav peoples including
those of the natlonal minorities —
Hungarians Italians IJumanians
Slovake Czechs Ukrainians and
Albanians — are published in Yu- -
goslavia today At the end of lat
year Yugoslav vriters held their
first congreu in Delgrade A ge-neral
Yugoslav Vriters Union
was formed It considers it pri-ma- ry task the realistic portrayal
of life and combatlng the hostile
influence of decadent tendencle3
in modem AVest-Europe- an litera-ture
An iraportant landmark in the
development of Serbian culture —
the lOOth anniversary of the re-for- m of the Serbian literatury
language — was observed in Sep-temb- er
On that oceasion the
I'eople's Kepublic of Serbia honor-e- d the memory of Vuka Karadzica
founder of the modem Serbian
litcrary language
A prominent role in promoting
cducation and culture i played by
such national cultural and edu-cation- al
societies as the Croatlan
Seljačka Sloga the Serbian Pre-svet
and others like them The
biggest of these societies is the
Seljačka Sloga vvhich has 2f0 bran-che- s
in the Croatlan countryside
In the past tvo-and-a-h- alf years
this society has circulated 12-0000- 00 dinars' vvorth of literature
The national societies arrangc r- -
gular rcvievvs of amateur folk
art and have organized a large
number of amateur folk art cireles
cultural and rducational courses
and diverso other renters for tho
diswminatinn of enliirlitment in
the countrido
29 U
SE
uvodnoj
derber Joskan Prpić Frank Ja-mič- ić
Paul Hećimović Petar Sin-kov- ić
Andrija Ković
Po $400: Stevo LJubanović
Po $300: Juka Zalović Ivan
Čabri jan Petar štrk (3) Josip
Musić Joe Rauh John Kobe
Po $200: Nick Mlinarić George
Vukojević Ilija TurkalJ Mato Di-mitro- vić Martin Rauh Franjo Ja-punč- ić
M Sar George Ferderber
Sončaruk Frank Virand šesta-ko- v
Po $100: C Petanjak Djuro
Predsjedao Martin Naglić Kordić Krsto Fillpović Lasar
svršili
Iipović
Svima prilagačima I posjetnici-ma
najljepša hvala
P IIcčimoić dopinik
Zapečaćeno prijateljstvo
izmedju Jugoslavije
i Rumunjske
(Prenos sa strane 1)
CILJ JE DA SE STVORI NAJ-BOLJ- E
ODNOSE SA SVIM
SUSJEDIMA
Odgovarajući na pozdrav pred-sjednika
rumunjske vlade dr Pe-tru
Groza Maršal Tito je preko
radia u Bukareštu održao govor
u kojem je medju ostalim rekao:
"Došli smo ovamo da izvršimo
želju naroda nove Jugoslavije i
naroda demokratske Rumunjske
Ta želja sastoji se u tome da jo4
vize učvrstimo naie svestrane eko
nomske kulturne i političke odno-r-e
Ovdje na istoku poslije velikog
oslobodilačkog rata koji je zavr-šen
pobjedom miroljubivih naroda
blagodareći ogromnim žrtvama u
prvom redu Sovjetskog Saveza mi
možemo da izgradjujemo mir
"Od kako je poslije ovog veli-kog
rata — nastavio je Maršal
Tito — narodna demokracija pro-krči- la
sebi put ovdje na istoku
"arodi svih država bez obzira na
to da li su oni slavenski ili ne-slavenski
pružili su jedni drugima
ruku čvrsto rježeni da se vise
nikada ne ponovi stara historija tj da predju preko svega Ito je
bilo u prošlosti i da podju novim
zajedničkim putem k dobroti svih
naroda naiih zemalja
"Narod i vlada FNIU od samog
početka od kada se svršio rat
postavili su sebi za glavni cilj:
stvoriti najbolje odnose sa svim
susjedima Već danas mi smo na
tom polju postigli ogromne rezul-tate
koji će imati historijski zna-čaj
za daljnji razvitak zemalja na
istoku
"Nitko nema prava da nam
predbacuje — rekao je na kraju
Maršal Tito — što se ujedinjuje-mo
što stvaramo paktove Jer oni
nemaju za cilj da ugroze ničiju
nezavisnost Naši narodi su i su-više
mnogo patili pa da bi to ne-kome
željeli oni i suviše mnogo
znaju što znači ropstvo Zato mi
_ _ _ ovdje na istoku da
bismo na taj način istovremeno
stvorili što veći prostor za pobjedu
mira i demokracije u svijetu To
je na cilj Taj cilj mi postizavamo
i mi ćemo dostignuvši ga po-bjedi- ti"
IZGRADNJA SELA NA OSLO- - BODJENOM TERITORIJU
GRČKE
Beograd — Na slobodnoj teri-toriji
Grčke stanovništvo i jedi-nice
Demokratske armije Grčke
rade na obnovi porušenih sela
Kako javlja radio stanica Demo-kratske
armije Grčke inžinjerske
Jedinice štaba Agrafa podigle su
i predale stanovništvu porušeno
selo Anogranita Na području Ko-nk- e
sagradili dobrovoljnim
radom jedan most U selu Gerna
u Kpiru bezzemljašima je podije-ljeno
500 hektara zemlje
Mnđsor Ont
IIRSS održava redovitu i godi-šnju
sjednicu 4 Januara 1918 god
kod sestre Marte Korenić 1476
Drouillard Rd Početak u 2 sata
poslije podne Na jednki će pored
ostalog biti birano i novo vodstvo
pa je potrebno da svi članovi budu
prisutni
Naručujfe Hrvatski
Narodni Kalendar
za 1948 godinu
Kalendar ima 240 stranica biranog i poučnog
štiva lijepili slika pjesama priča i šala
Cijena mu je jedan dolar po komadu
Naručujte dok zaliha traje kod:
Saveza Kanadskih Hrvata
ili Novosti
206 Adelaide St W
Toronto 1 Ontario
Kako ćemo se
očuvati od tifusa
Bilo je nekako bas u rujnu
Strmim stranama brdovitog kraja
nosio me konj po vrućem suncu
od sela do sela žedj me morila Je-zik
ml se osušio a do navečer baš
ni kapi ne smije na moja usta
U kraju je vladao trbušni tifus
Da vam pravo kažem bojao sam
se ičim ovlažiti jezik Obilazio sam
zaseoke da posjetim bolesnike ko-jih
je bilo mnogo
Put me vodio kraj kuće starog
seljaka koji je umro od tifusa a
nakon sprovoda puna kuća i dvo-rište
ljudi da uz kavu i rakiju
prepričaju život preminuloga —
Ajde doktore svrati" — dotrči k
meni seoski starješina — "svrati
da popijemo po jednu" Bio sarn
ljut i glasno ću starješini da me
čuju i ostali: "A nijesam li ti
neki dan kazao da paziš u selu
da se narod ne kupi oko bolesnoga
niti na posmrtne svečanosti jer
će vas sve skupa jad zadesiti Ra-zidji- te
se ljudi Pokojnik nije umro
ni po čijoj volji već ga je ubilo
sitno malo živo biće mala klica
što je ušla u njega jelom ili pilom
i umnožila se u crijevima i krvi
dok ga nije skršila Tih klica ima
još u toj kući a vi ee častite ka-vom
i rakijom i ništa lakše nego
da i vi koju progutate Ne treba
ih mnogo Od jedne klice koja udje
u tijelo već poslije par sati raz-vije
se njih milijun"
"Ali rakija dobro čini ona ras-kužuje- "
— jedan će iz sredine
E baš nije tako Mnogi su se za-razili
upravo u pijanom stanju
jer se sve te proklete klice koje
napadaju crijeva lakše probijaju
kroz želudac ako je čovjek u pija-nom
stanju I kad se pojavi zara-zna
bolest u velikom broju sluča-jeva
— evo kako sada kod vas
— onda baš pijanice i pijani ljudi
najlakše obole a najlakše i umiru
Nego red mi ti seoski starješino
jesi 11 se inače držao mojih uputa
koje sam ti dao kad si bio kod
mene u Kotaru? E valaj Jesam
taman kako si ml kazao Mnogi
gradimo ovo čvrsto jedinstvo iz- - su mo slušali a mnogi baš i nije
MtAMIll naroda
su
su Mnogi su odmah izmet I mo-kraću
bolesnika bacili u jamu
prelili sve to gaSenim vapnom ili
zemljom Ono reče mi da se muhe
ne bi kupile po izmetu i raznosile
na nogama i krilima one klice što
se tamo nalaze A ta gadna muha
baš najradje sjeda na izmet pa
s njega ravno u smočnicu I eto
ti najbolje prilike da sa krumpi-rovo- m
salatom mlijekom ili sirom
po kojem su pasle muhe — poje
demo i te klice i dobijemo tifus"
Dobro si zapamtio što sam ti
kazao samo ako si zbilja tako
radio"
Duše ml sve kako si mi kazao
Nego su me mnogi pitali može li
se taj tifus širiti i kad nema mu-ha
ili i on prestane kad nestanu
muhe Ja im ne znadoh ništa kazati
pa kad si već tu sjaši malo i kažl
nam koju o tome"
I videći da mi se ljudi prima-ko5- e
sjašim i nastavim pričajući:
"Kazao sam vam da klice koje
izazivaju tifus ulaze u tijelo jelom
ili pilom u crijevima se u velike
umnože praveći u njima čireve da
crijevo može Iako prsnuti i čo-vjeka
uništiti A može opet koja
žilica i da prsne i čovjek mnogo
krvi izgubi Što opet dovodi do
smrti — Ovo mnoštvo tlfusnih kli
ca bolesnik Izlučuje napolje Izme-tom
i mokraćom
centi na svaki komad
loše postavljen vodovod i loše gra-dje- n
može i u njega dospjeti klica
i bolest se raširiti na cijeli kraj
koji uživa ovu vodu Dogodilo se
da se je zagadio i gradski vodo-vod
pa se bolest raznijela po ci-jelom
kradu jer su gradjani pili
zagadjenu vodu Tako vidite da se
tifus može širiti i bez muha A
možda voda i inače nije sasvim
čista pa je upotrebiš samo za pra-nje
No i to je dosta da se bolest
raširi ako takvom vodom opereš
posudu za mlijeko ili kravi opereš
vime prije mužnje Klica tako do-spije
u mlijeko gdje se vrlo dobro
razvije i umnoži I tako se tifus
može raširiti mlijekom mladim si-rom
vrhnjem i maslom"
Sve zarazne bolesti imaju 6oj
izvor u čovjeku ili životinji Tifus
se razvija samo u čovjeku Pa i
onda kad ozdravimo možemo ostati
kliconoše
"A što su ti to kliconoše dokto-re?
— pita Jedan od najznatiželj-niji- h
— Videći da me svi strplji
vo slušaju — nastavim pričanjem
"Kliconoše ili sijač klica je čo-vjek
koji je prebolio tifus i još
uvijek sije klice izmetom ili mo-kraćom
Kad prebolimo tifus do-godi
se više puta da kod nekog
broja preboljelih ostane u crijevima
i dalje zarazna klica koja ne ško-di
čovjeku koji jo ima ali je zato
on opasan za cijelu okolinu Zami-slite
ženu koja je preboljela tifus
i ostala kao kliconoša Ne pere bas
mnogo ruke pomuze kravu zaga-djeni- m
rukama klice dospiju u
mlijeko mlijeko proda u gradu —
i eto ti tifusa na pretek A to se
već dogodilo mnogo i mnogo puta
— Tifusova klica može biti na
ruci rublju odijelu omotu obući
i na svakom kućnom predmetu
Ato vi znate nema li i domaćica
koja vas časti na sebi klice Već
samim rukovanjem možeš dobiti
tifus ako temeljito ne opereš ruke
prije jela
A kad ste me toliko slušali čujte
me još malo Svaki tifus te ne veže
za krevet Možeš ga i na nogama
preboljeti šetajući I možda tek
uz malo glavobolje ideš selom a
da ne znaš da imaš tifus i da iz-metom
lučiš mnoštvo njegovih kli-ca
i ugrožavaš okolinu u koju do
spiješ"
No sada dosta o tome! Razidjitc
se zapamtite nešto od ovoga što
sto čuli Nikako no zaboravite
prije svakog jela dobro ruke opra-ti!
— I u zdratlju da se opet vi-dimo"
I moj konjić odmoren požuri da
još za dana stignemo
A prošlo je punih sedamnaest
godine od ovoga razgovora Iznio
sam ga jer je on i danas i te kako
— potrebit
Vicko Vuksanović
Port Arthiir Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
priredjuje veliki koncert u ne-djelju
28 decembra na 31G Bay St
Početak u 8 sati na večer
Program će biti vrlo bogat pak
pozivljamo sve Jugoslavene da ga
posjete Ulaznina dobrovoljni pri
log
llamilton Ont
Ako se vrši nušda kraj bunara I A regular meeting of the Ha- -
— klica dospije lako u vodu Vodu milton branch of C S V F vill
piju ne samo ukućani već možda be held Sundav December 2Sth
i cijelo susjedstvo pa se bolest I at 2 PM in the Partizan Hali 243
mole raširiti i na susjede Ako je ' Beach Road
Kara: jrm iiiUi:Uuuvuo:'iiufliajreii gTcaisaLmBt330xnJqi
CARPATO-RUSIA- N COOPERATIVE
410 AND 472 QUEEN ST W
Zahvaljuje se svim svojim mušterijama i želi im sretan
Božić i Novu Godinu
Služite se kod nas i u buduće
Neka živi slavenska solidarnost i bratstvol
ZIDNI KALENDAR ZA GODINU 1948
Zveza Kanadskih Slovencev i "Edinost" izdali su za 1948
godinu vrlo lijep zidni kalendar Na kalendaru je lijepa slika
popularnog ljetovališta Bled u Sloveniji koje će ostati u po-vijM- ti
naših naroda radi nedavno potpisanog pakta prijatelj-stva
i uzajamnog pomaganja ismedju Jugoslavije i bratske
Bugarske
Kalendar ima naročiti značaj za svakog Jugoslavena pa
se toplo preporuoa Čitaocima Novosti da ga nobav u svom
mjestu od braće i drugova Slovenaca koji ga budu raspada- -
voli Cijena 50 centi a u narudžbi od 10 komoda popust je
10
Dr
Val d'Or One
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održavati će redovitu sjed-nicu
u nedjelju 28 decembra u 2
sata poslije podne u Finskoj dvo-rani
x
Poslije redovite sjednice održati
će se i godišnja pa se očekuje da
će biti prisutno sve članstvo
fimmins Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održava godišnju sjednicu
28 decembra u G30 na večer na
112 Balsam St N Birati će se
nova uprava te se poziva sve član-stvo
na sjednicu
Vancouver B C
Odsjek 787 HBZ održava godiš-nju
sjednicu u nedjelju 4 januara
u Hrvatskom prosvjetnom domu
Početak u 2 sata poslije podne
Potrebno je da svi članovi budu
na sjednici pa da zajednički pro-diskusira- mo
budući rad podvuče-m- o
nedostatke u 1947 godini stvo-rimo
plan rada za 1948 i izaberemo
novu upravu
J Oreškouć tajnik
Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Sr-ba
održava božičnu zabavu na C ja-nuara
u Macedonskoj dvorani 380
Ontario St Početak u 7 sati na
večer
Pozivamo sve Jugoslavene na
ovu veselu zabavu
Vancouver B C
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održava godišnju sjednicu
u ponedjeljak 19 januara u Hrvat-skom
Prosvjetnom domu Početak
u 8 sati na večer Pozivaju se svi
članovi na sjednicu kao i ostali
prijatelji koji se žele učlaniti u
Vijeće
Montreal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održava redovitu i godišnju
sjednicu 4 januara u Z sata pobije
podne u Jugoslavenskom domu
3447 Lawrence Blvd Poziva se sve
članstvo na sjednicu jer će se bi-rati
novo rukovodstvo
Mufy Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena održava godišnju sjedni-cu
u nedjelju 28 prosinca u 2
sata poslije podne u našim prosto-rijama
332 Bessie St Na godiš-njoj
sjednici dati će se godišnje
izvješće i biti biran novi odbor
zato je potrebno da sve članstvo
bude prisutno
Na 31 prosinca Vijeće će u tetlm
prostorijama imati svoju zabavu
Početak u 8 sati na večer Posi-vaj- u
se svi Jugoslaveni na ovu
zajedničku zabavu
i
AVE
TORONTO ONT
Privremeni Slavenski odbor u
istočnom dijelu Toronta sama
masovnu skupštinu kojoj je svr-ha
da podupre izbor Stcwart
Smitha u kontrolni odbor Skup-ština
će se održat u nedjelju
28 decembra u 2 sata poolijc
podne na 386 Ontario St Po-ziramo
sve Hrvate Srbe i Slo-vence
da dodju na rečenu skup
stinu Medju ostalima govoriti
će Tim Ituck nacionalni odja RPP
Toronto Ont
Mjesno Vijeće Kanadskih Jalnih
Slavena održava sjednicu u poae-djelj- ak
29 decembra u 8 sati na
većer na 38G Ontario St
Potrebno je da sve članstvo boda
na sjednici pošto će se birati tri
delegata koji će prisustvovati ple-narnoj
sjednici glavnog odbora
Isto su pred nama valna pitanja
koja će se rješavat na sjednici
koja se tiču članstva a naroHto
drugova koji se namjeravaju po- vratiti na proljeće u domovinu
Port Goitae Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
priredjuje plesnu zabavu na
31 decembra (Stara godina) u crk-venoj
dvorani Mitchell St Poče-tak
u 8 sati na večer Ulaznina
35 centi Za ples će svirati omla-dinski
tamburaški zbor pod vod-stvom
S Igerčića
Plesna zabava se održava za
uzdržavanje našeg omladinskog
tamburaškog zbora Pozivaju se
svi naši članovi i ostali prijatelji
na zabavu
Vijeće ima poučnih
knjiga za čitati
Welland Ont — Mjerno Vijeće
Kanadskih Južnih Slavena primi-lo
je lijepi broj knjiga od glavnog
ureda iz Toronta Knjigo su izdane
u Jugoslaviji Svaki onaj tko ih
teli čitati neka sa obrati na druga
Santcka (barbera) u ponedjeljak
utorak srijedu do podne i četvrtak
Knjigo nisu za prodaju već se po-sudj- uju
samo za čitanje Drugovi
-- e umoljaaju da uvaže gornju
napomenu
J Uočimo ić (Ctikera)
IZVANREDNA NOVOST
ZA KIRKLAND LAKE
Kirkland Lake Ont — Naše
Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena primilo je iz glavnog ureda
Vijeća 74 poučne knjige koje su
Izdane u Jugoslaviji Knjige su
tiskane u latinici i ćirilici Pisane
su po uvaženim piscima kao što
Ivan Cankar Nazor Ilija Khrem
burg i mnogi drugi
Svi prijatelji koji Jele citati sa
dugih zimskih noći ove poučne knji-ge
neka se jave u prostorijo Save
za Kanadskih Hrvata 40 Label
Ave
Knjige se daju na čitanje bes-platno
Matija Dioničar tajnik
BESPOSLENIČKO
OSIGURANJE
PROŠIRENO
(Autoritv P C 4854 dated December 3rd 1947)
NA PRVI JANUARA 1948 GODINE I POSLIJE svaki
uposlenik u osiguranom uposlenju plaćenom na
mjesec čiji godišnji dohodak ne prelazi $312000
J biti će osiguran po Unemplovment Insurance Aktu
DANAS SU po tom Akiu osigurani oni mjesečnjad
čiji je godišnji dohodak $240000 ili manje
OVO PROŠIRENJE se ne odnosi na one koji rade
na satove dane i neodredjeno vrijeme kao ni one
koji rade po miljama jr oni su i dalje osigurani
bez obzira na njihov dohodak
TJEDNI UPOSLENICI čiji se dohodak očekuje da
će biti $3120 00 ili manje na godinu biti će i dalje
osigurani po ovom Aktu
UNEMPLOYMENT INSURANCE
COMMISSION
J G Bisson Chief Commissioner
R J Tallon C A L Murchkon
Commissioner Commiaeicmer