Novosti, August 05, 1947

              3
16
„
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 5 augusta 1947
NOVOSTI
Published everv Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Corapanv
In the Croatian Language
Attthorteed sa Second CUss Mali
zksi svaki utorak četvrtak
Office Department a
i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in Registrv OHice for the of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide
Telephone:
Post
the
St W 1
1642
Dopisi bez se ne — se ne
kada će ovako?
Ottaf
City
Toronto Ontario
ADelaide
potpisa uvrSćuju Rukopirt vraćaju
Do
Kada se još povisi cijena kruhu od 3 do 5 centi po funtu
životni stupanj naroda spasti će još vile Koliko god će pora
sti cijena kruhu kao Sto je porasla na svemu drugom ta toli-ko
će se sniziti nadnica radnika — a niža nadnica znači slabija
kupovna snaga
Govorimo općenito dohodak većine stanovništva u Ka-nadi
je danas daleko manji od onog što je potrebno za na)
skromnije uzdržavanje obitelji i pojedinaca O tome govore
ne samo radnici njihove familije sindikalni pokret nego to
priznaju i razna službena i poluslužbena tijela koja se bave
statističkim podacima
U Torontu na primjer Welfare Council pronalazi da je za
jednu obitelj od četiri osobo potreban tjedni dohodak od naj-manje
S4010 Hiljade i hiljade radnika donosi manje od te
svote tjedno U vodećoj kanadskoj industriji metalurgiji nad-nica
običnog radnika je za pet šest ili više dolara niža od
$4010 Blizu dva milijuna radnika zaposleno je u toj industriji
Ako uzmemo za primjer samo ove radnike radnike metalur- -
gijske industrije ne uzimajući u obzir tekstilnu poljoprivred-nu
šumsku i drugu industriju koja ne stoji bolje već gore
uvjeriti ćemo se da milijuni kanadskih radnika i njihovih fa-mil-ija
živu ispod minimale od S4010
Idemo dalje Istraživački odbor Workers Educational As-'sodati- on
je još dublje zavirio u ekonomski položaj naroda Ka-nade
pak je ustanovio da je za uzdržavanje jedne obitelji
danas potrebno najmanje 48 dolara tjedno U svom objašnje-nju
istraživački odbor pomenute organizacije ističe da bi se
ova svota morala dizati paralelno sa neprestanim držanjem
djena jer samo tako moglo bi se udovoljiti skromnim potre-bama
u kući svake obitelji
Sudeći po tome poprečan tjedni primitak (ne zarada jer
zarada je mnogo veća samo ne isplaćena) u vodećoj kanad-skoj
industriji je za 12 dolara niži od ovog minimalnog budže-ta
pronadjenog po Welfare Council i Workers Educational
Ass Razlika izmedju cijene i nadnice je sve veća i veća
Naivno bi bilo pomišljati da je cijena robi poskočila samo
za to što je skuplja proizvodnja — za to što radnici primaju
veće nadnice od rata na ovamo Stvarno vrijednost današnje
nadnice iako je veća ipak je mnogo manja nego je bila to-kom
ratnih godina Dolar je danas za 35 do 40 posto manji
slabiji nego je bio onda kad je vlada počela ukidati kontrolu
nad cijenama Razlika u tome se ne troši na skuplju proizvod-nju
ili kako nam nekoji znaju reći na obnovu "istrošene" ili
uvadjanje "nove" Industrijske mašinerije Daleko od toga
Hailika se pretvara u profit — ide u duboke džepove tvomi-car- a
Do kada će ovako? E to stoji na narodu Vlada neće i ne
misli o ekonomskom podizanju života naroda Dapače ona ga
dnevno pogoršava sa ukidanjem kontrole nad cijenama i do-puštanjem
kapitalističkom monopolu da bez vladine smetnje
diže cijene po svojoj volji i nahodjenju Sa te strane neće doći
pomoć — nema što očekivati Vlada nema plana za rješava-nje
ekonomskih problema u korist širokih slojeva naroda nego
u korist kapitalističkog monopola i na štetu naroda
Skrajnje je vrijeme da se stane na kraj ovakvoj inflator-sko- j
politici federalne vlade i snažnim pritiskom sindikalnog
pokreta prisili vladu na promjenu prema želji većine naroda
u zemlji
Ustaše brane Mačeka
Kao što se i očekivalo američki ustaše okupljeni oko
uredništva ustaške Danice stupili su u obranu ne samo svoje
ustaške bratije osudjene nedavno po Vrhovnom sudu N R
Hrvatske nego brane i Mačeka
U svom uvodniku od 30 jula pitaju u čemu se sastoji iz-daja
dra Mačeka i onda odgovaraju: "Ako je suradnja s Ni-jemcima
izdaja onda je Sovjetski Savez najveći izdajica Sto
ga je svijet vidio" Dalje kažu ustaše- - "Ako je zločin suradji-vat- i
sa Talijanima onda je isto tako zločin suradnja komuni-stičkih
partizana jer su i oni suradjivali s Talijanima"
Drugim riječima ustaše otvoreno kažu da je Maček sura-djiva- o
sa Nijemcima i s Talijanima i da to "nije" nikakav zlo-čin
jer da su i Sovjeti odnosno partizani "suradjivali" sa Ni-jemcima
i Talijanima
Koliko su Sovjeti suradjivali sa Nijemcima to neka im po-svjedoče
ruševine Berlina i poraz fašističke osovine kojemu
porazu je najviše doprinjela Sovjetska Armija Koliko su jugo-slavenski
partizani suradjivali s Talijanima neka im posvje-doči
bijeg i strah talijanskih vojnika pred partizanskim odre-dima
O tome nije potrebno ni govoriti To najbolje znadu us-taše
jer su baš oni zajedno s Talijanima i Nijemcima prašili
iz Jugoslavije pred slavnom Jugoslavenskom Armijom
Nego kako to da ustaše brane Mačeka Sto će na to reći
Rrtor Sipijarski koji i danas "tvrdi" da ustaše i mačekovci
"nemaju" ništa zajedničkog Sto će reći oni zavedeni mače-kovci
kad doznaju da im vodju i "mučenika" ustaše čuvaju i
brane?
Vrana vrani oči no kopa — veli jedna narodna
1F
HOLANDEZI PRIMAJU POMOĆ OD AMERIKANACA
U RATU PROTIV INDONESKE REPUBLIKE
Bez "zaštite" nikuda
nj7Z aa -- ="
"Znale gopon ja ham mu bil nekad prva a i ste mu sad po-sljednja
zaštita
Đogadjaji u Grčkoj podsjećaju
na Španiju pred deset godina
I!udnnpeta — U novini "Sabat
Nep" objaljen je članak pod na-slovom
"Grčke pouke" u kojem se
govori kako đogadjaji u Grčkoj
podsjećaju na dogadjaje koji su se
pred deset godina odigrali u Špa-ni- ji
U članku se medju ostalim
kaže da "pouka koja se može po-vući
iz dogadjaja u Grčkoj može
poslužiti kao pouka i u Madjar-skoj"
Grčka je primila strani zajam u
iznosu od 300 milijuna dolara koji
su toliko poželjni u Madjarskoj
Ali ovaj zajam je u potrebi jen za
naoružanje fašističke vojske Stra-na
intervencija na koju mnogi ta-kodj- er
i u Madjarskoj računaju
gospodari u Grčkoj Politika ame-ričkih
imperijalističkih krugova u
Grkoj poslije proglasa "Trumano-v- e
doktrine" jasna je Ona Je upe-rena
protiv razvoja grčkih demo-kratskih
snaga tako da Grčka po-stane
reakcionarno uporište pro-tiv
demokratskih naroda istočne
Kurope i Sovjetskog Saveza
"Madjarska ne može biti ravno-dušna
prema onome što se doga- -
BUGARSKA ŠTAMPA 0
GRČKIM PROVOKA-CIJAMA
Sofija — "Kabotničesko Delo"
donosi članak o napadima grčkih
monarho-fašist- a uzduž granice
Albanije Jugoslavije i Ilugarske
U članku se kaže da je samo to-kom
194C godine — kao Sto je i
anketna komisija ustanovila —
bilo 180 ovakovih provokacija
Ista novina dalje kaže da je
bugarska vlada obavjestila Vijeće
Sigurnosti da neće snositi odgo-vornost
za posljedice koje mogu
nastati iz ponavljanja ovakovih
provokacija
"Skrajnje je vrijeme — zaklju-čuje
"Itobotničesko Delo" — da ao
onemogući monarho-fašističk- a re-akcija
u njezinim provokacijama i
da e pruži mogućnost uspostave
demokracije u Grčkoj To je jedini
put za uvadjanje mira i sigurnosti
na Balkanu"
Zapadni saveznici bi pri-znali
vlast kvislinga
i fašista
Tirana — Otvarajući parlame-na- !
premijer Narodne republike
Albanije Enver Hodia osvrnuo se
na američke i britanske intrigo
protiv Albanije pa je podvukao da
je uvreda demokratskom narodu
ovih zemalja što njihove vlade od-bijaju
priznati Albaniju
Premijer Hodia je oštro nagla-sio
da kad bi "kvislinzi i fašisti
bili na vlasti u Albaniji Sjedinje-ne
Države i Ilritanija se nebi us-tručavale
priznati albanske vlade"
Knver Hodia je istakao da al-banska
vlada "posjeduje dokumen-te
koji govore kako su stanoviti
engleski i američki predstavnici u
Albaniji uz pomoć svojih agena-ta
u toj zemlji pripremali urotu
sa Ubacivanje narodne vlade sa-botirali
su i provodili aktivnosti
protiv suvereniteta albanskog na-roda"
Govoreći o ekonomskoj rehabili
taciji zemlje premijer Hodza j
istakao da će se brto uspotaviti
Petogodišnji plan sličan onome i
Jugoslaviji
ngjUigim
dja na jednom dijelu Halkanskog
poluotoka uzduž albansko-grčk- e
bugarsko-grčk- e i jugoslavensko-grčk- e
granice" — kaže "Sabat
N'ep" Onaj mostobran kojeg stra-ni
zaštitnici Grčke pokušavaju iz-graditi
sasvim prirodno uznemi-ruje
i Madjarsku Iskustvo Špa-njolskog
gradjanskog rata poka-zuje
da strana intervencija protiv
demokratskih snaga jedne zemlje
je u isto vrijeme uperena protiv
demokratskih snaga cijeloga svi-jeta
i protiv mira drugih zemalja
Beskućne žene u Toron-tu
posjetile općinsku
upravu
Toronto — Ovog tjedna je pred
gradskog načelnika i kontrolni
odbor došlo 12 žena koje su ocrtale
svoje poteSkoće po pitanju stanova
Njihov slučaj nije jedinstven To
je samo jedan primjer 8 kakvim se
poteškoćama suočuje hiljade žena
hiljade obitelji ne samo u Torontu
nego i u Montrealu i drugim gra-dovima
u zemlji
Žene koje u došle pred načelni-ka
i kontrolni odbor nisu predstav-ljale
nikakve organizacije Njih su
jednostavno organizirale nepodno-siv- e
prilike u kojima žive sa svo-jim
obiteljima "Mi smo ovdje tek
mala grupa" — kazala je Mrs
Marchmanet" U Torontu ima mno-go
takvih žena koje osjećaju kao
i mi Došle smo ovamo da nam
kažete da nam date znati Sto mi-slite
poduzeti i olakšati nam
stambeni problem" — naglasila je
Mrs Marchmanet
Načelnik Saunders se iznenadio
dolaskom ovih žena Iznenadio se
tim više sto njih nije poslala ni-kak-va
organizacija već su došle
same jer su ih prilike dotjerale
One su se dogovorile preko tele-fona
i odlučile posjetiti općinsku
upravu Načelnik im nije konkret-no
ništa obećao osim da će vidjeti
sto bude mogao poduzeti
OTTAVVA — Ovih se dana na-vršilo
šestmjesečno štrajkovanje i
štraiarenje radnika zaposlenih kod
Ottava Car and Aircraft Co Tvor-nica
radi pomoću 100 štrajkolo-mne- a
čiji ulaz u tvornicu brani
policija
awn
ftp - v
fP irt --V
Jogjakarta lava Onhui
napad holandski' jke na lndi
nesku republiku (Holandezi govi-r- e
da je to "policijsko posredova-nje
za uspostavu reda") uvjerio
je i one Indoneze koji se nisu
htjeli boriti protiv svojih starih
vladara dasu pregovori posljed-njih
mjeseci poslužili Holandezima
za prikupljanje vježbanje i opre-manje
njihovih kolonijalnih sila
koje danas broje 90 do 100000
vojnika Opće je poznato da je ta
vojska opremljena američkim
oružjem Holandezi su zavlačili
pregovorima tako dugo dok su co
spremili za napad i ponovno uva-djanje
kolonijalne vlasti
Indonezi znaju da I lola ml ija
nije u stanju sama provoditi rat
Njezina vojska nema toliko snage
da bi mogla usvojiti i pokoriti
Indoneeku republiku pa ju stoga
pomažu i podstrekuju druge im-perijalističke
sile Ovim silama je
to u interesu jer dok se suzbija
oslobodilačka borba indoneskog
naroda lakše se sprlječava borba
za nezavisnost i u drugim kolo-nijalnim
zemljama
Opustošena prošlim ratom ho-lands- ka
ekonomija je blizu bank-rotstv- a
jer se još nije uspjelo
obnoviti Nedavno je morala od-kaz- ati
narudžbu za američki
ugljen pošto nije imala cime pla-titi
Tri svršetku rata Holandezi su
uspjeli održati se na indoneskom
teritoriju samo pod izgovorom
"čiSćenja Japanaca" i kroz pomoć
Ilritanaca Britanci su se onda po-vukli
A da bi se i dalje održali
pred ogorčenjem indoneskoga na-roda
koji se bori protiv kolonijal-nog
jarma Holandezi su tražili i
dobili pomoć od drugog Taj dru-gi
su bile Sjedinjene Države Kad
Hritanci nisu više bili u stanju
financirati svoje služnike u Grčkoj
holandski imerijalisti su se obratili
na Sjedinjene Države
Sjedinjene Države već imajd
veće financijalne i ekonomske in-terese
u Indoneziji Ti interesi sa
se upleli u proizvodnju šećera i
gume Mnoge holandske novine
govore o tome i pišu kako je u
Indoneziji zaključen sporazum iz-me- dja
američkih i holandskih kom-panija
Ilatavia je poplavljena sa
stotinama američkih trgovačkih
agenata koji se sporazumijevaju
1 tijesno suradjuju sa tamošnjim
holandskim vlastima
Još dok su Hritanci bili u Indo-neziji
oni su odmah poslije poraza
Japana pomoću američkog oružja
kojeg su dobili na fclend-leas- e"
vodili rat protiv Indoneske repu- -
Fašistička kampanja
protiv demokratskog
časopisa
Trst _ Neofašistički elementi
u Trstu otpočeli su kampanju pro-tiv
izdavanja književno-umjet-ničko- g
časopisa "Ponterosso"
kojeg je počela Izdavati jedna
grupa demokratskih književnika i
umjetnika
časopis će objavljivati književ-na
umjetnička I naučna djela ta-lijans-kih
i slovenskih pisaca Tod
pritiskom fašističkih prijetnji
vlasnik štamparije je odbio tiskati
časopis sa motivacijom da se boji
fašističkog napada na štampariju
Kampanje protiv knjiievno-umjetničko- g
časopisa je fašistič-kog
karaktera Cilj kampanje je
onemogućavanje suradnje na kul-turnom
polju izmedju Talijana i
Slovenaca u Trstu
srpoto seevt sejcej%
™ si i r
$?y rQd h v
Ki'11 : ~r~ '"=
'
i
i
hi i k' Kad ji iv bilo jasno da đe
ne može sručiti nova republika
Hritanci su se pretvorili u "po-srednike"
u pregovorima iz kojih
je proizašao onaj sporazum iz-medju
indoneskih predstavnika i
Holandeza
Sporazum je priznavao republ-ika
ali u okviru plana o tako zva-nim
Sjedinjenim Državama Indo-nezije
Kad su se Holandezi obratili
na Amerikance i od njih dobili
pomoć već nisu bili zadovoljni sa
sporazumom nego su otpočeli oru-žanim
napadom na republiku i
odlučili ponovno uspostaviti punu
kolonijalnu vlast
' Kad je ono prošle godine pita-nje
Indonezije podneseno pred
Ujedinjene Nacije po predstavni-sim- a
Ukrajine Dritanci su te
protivili a njih su podpirali Ame-rikanci
protiv poduzimanja mjeri
za spriječavanje rata u Indoneziji
Sjedinjene Države su stalno podu
Plan podjeli Indije - novi
trik engleskih imperijalista
Obećanja engleskih ladajucih
krugoa o promjeni statusa Indije
uvijek su bila vezana za te~ku si-tuaciju
u kojoj se nalazila Kngle-sk- a
imperija Ta obećanja bila su
isto tako svaki puta drugačije for-mulirana
ali i uvijek zasnovana na
vjerskoj podvojenosti Hindusa i
Muslimana u Indiji Vješto lavira-jući
izmedju tih dviju glavnih kao
i ostalih manjih vjerskih zajedni-ca
engleska je kolonijalna politi-ka
gradila sve svoje planove kako
za ekspanziju na Daleki Istok ta-ko
i za učvršćenje svojih političkih
i ekonomskih pozicija u Indiji naj-važnijoj
i najbogatijoj kolonija!-no- j
zemlji Raspirujući vjerski
antagonizam izmedju stanovništva
Indije Kngleska je odugovlačila
sa rješavanjem indijskog pitanja
i još je do sada zadržala svoj po-ložaj
kolonijalnog gospodara u toj
zemlji Predstavnici indijskih stra-naka:
Indijskog nacionalnog kon-gresa
Muslimanske lige Sika i
ostalih nisu medjutim nikad na-stupili
jedinstveno u zahtjevima za
nezavisnost Indije niti su našli
zajedničku platformu za efikasno
rješavanje indijskoga pitanja jer
se u rukovodstvu svih tih stranaka
ugnijezdila krupna domaća bur-žoazija
Da bi obranila svoje inte-rese
ona se povodila za engleskom
politikom razjedinjavanja Nekad
je i istupala protiv engleskih ko-lonijalnih
vlasti ali to nije davalo
nikakvih rezultata jer nije nastu-pala
jedinstveno Najčešće je pak-tirala
sa engleskim vlastima u ci-lju
da održi svoje pozicije Umjet-no
stvorena nepodnosiva vjerska
netrpeljivost koja se stalno odra-žava
u bunama krvoprolićima i
borbi izmedju Hindusa i Muslima-na
kao i njeno zaoštravanje uvi-jek
je dolazilo engleskim
kolonijalnim vlastima da održe
svoje trupe u toj zemlji i da pri-ječe
njen nacionalni i ekonomski
razvitak
Planovi kao i forma kojima su
engleski imperijalisti obećavali da-ti
indijskom stanovništvu samo-upravu
i omogućiti mu njegov na-cionalni
razvitak bili su do sada
već mnogo puta mijenjani Tako
se prošle godine engleska vlada iz-jasnila
protiv zahtjeva Musliman-ske
lige za stvaranje posebne mu-slimanske
države Pakistan a za
jedinstvenu Indiju kao državnu
formu u kojoj će Indijci najlakše
ostvariti svoje nacionalne težnje
Medjutim ovih dana na konferen-ciji
izmedju vice-krol-ja Mautba-ten- a
i indijskih vodja objelodanjen
je novi po rječniku engleskih im-perijalista
"konačni" plan o "pre-nošenju
vlasti" na Indijce koji se
sastoji u podjeli Indije na dva
dijela: muslimansku državu Paki-stan
i hindusku Hindustan Taj
plan prihvaćen je i u engleskom
parlamentu Predsjednik vlade
Attlee naglasio je tom prilikom u
svom govoru da će se još u toku
sadašnjeg zasjedanja donijeti za-kon
o prijenosu lasti koji će s
izvršiti do 1 lipnja 1948 godine
Jasno je da je taj plan o podjeli
Indije bio izdašno potpomognut i
od članova konzervativne stranke
na čelu sa Vinstonom Churchill-- m
koji u njemu u riječima vide
"©♦tvarenje" acionalne slobods
Indije a u stvari novi manevar da
se sačuva britansko gospodstvo u
Indiji u novom obliku
J'lan o podjli Indije prihvaćen
od rukovodilaca pojedinih indijskih
stranaka koji su došli na konfe-renciju
na poziv vice-- k ralja da
saslušaju taj plan izazvao je op-ravdani
indijskog naroda
kako Hindusa tako i Musliman
pirale Holandeze davale orulje i
u Indoneziju prevažale hotaađake
mornare koji su bili za vrijeme
rata obučavani po američkim
oficirima
Pred mjesec dana Sjedinjen
Države su se umiješale u prego-vore
izmedju predstavnika Indo-neske
republike i Holandeza pre-govore
koji su prekinuti napadom
na republiku U to vrijeme Sjedi-njene
Države su poslale i notu
republikanskoj vladi i nagovarale
ju da prizna holandski suverenitet
nad cijelom Istočnom Indijom i
da prihvati holandske uslove koji
bi republikansku vladu lišili nje
zine autonomije u upravljanju sa
vlastitim poslovima
Hritanci se ponovno nude za
"posrednika" u sporu dok Sjedi-njene
Države samo čekaju pogodnu
priliku da se izravno umiješaju
na jedan ih drugi način
o
dobro
reolt
koji u njemu ide izdaju nacional-ne
stvari Indije Razgovori izme-dju
vice-kral- ja i vodja pojedinih
stranaka bili su popraćeni mnogo-brojnim
pobunama i krvoprolićima
u svim djelovima Indije Sto naj-bolje
pokazuje koliko je najširim
narodnim masama Indije tudj sva-ki
plan koji ide za razjedinjava-nje- m
naroda i za daljom engle-skom
vlasti nad tom zemljom
Plan podjele Indije osniva se na
bazi vjerskih zajednica a da se ne
uzimaju u obzir nacionalnosti u toj
zemlji Razdvajanjem Indije na
dva dijela engleski imperijalisti
pokušavaju zapravo ostvariti zah-tjev
Muslimanske lige koja je još
u ožujku 1940 god donijela rezo-luciju
o podjeli Indije na dvije dr-žave
i to sa zahtjevom da se ta
podjela provede odmah to Jest pod
vladavinom Engleza i bez plebis-cita
Što više rukovodstvo Musli-manske
lige nastoji da državu Pa-kistan
koja bi se trebala ostvariti
ostavi u sastavu Uritansko imperi-je
S druge strane vodje Kongre-sa
s nezadovoljstvom su prihvatili
taj plan dok prinčevi tj vladari
pojedinih državica unutar Indije
8 neprikrivenom radošću podupiru
taj plan Iza svih tih različitih sta-vova
kriju se zapravo interesi bur-žoask- ih
predstavnika u indijskim
strankama koji strepe pred sve
jačim oslobodilačkim pokretom na-rodnih
masa! Kadne mase Indije
naprotiv beskompromisno nastav-ljaju
borbu za potpunu nacionalnu
nezavisnost i socijalnu pravdu us-prkos
toga što izvjesni viši ruko-vodioci
u indijskim strankama na-feto- je da zadrže englesku domina-ciju
kako bi spasili sebe i svoje
pozicije
Iza plana o podjeli Indije na da
dijela ne krije se samo politička
računica engleskih kolonijalnih
vlasti već i ekonomska protuslov-lja
kako izmedju indijske buržoa-zije
tako i izmedju engleske me-tropole
Hinduski političari koji
su protiv stvaranja muslimanske
države Pakistana zastupnici su
težnji nadmoćnije hi nd uske bur-žoazije
koja želi da potpuno vlada
na indijskom tržištu Oni prelazo
u političku skrajnost ne priznajući
pravo samoopredjeljenja onim ob-lastima
koje su naseljene musli-manima
Ovaj plan isto tako os
tavlja nedirnutu feudalnu vlast
država maharadia koje će po tom
planu stupiti u direktan savez
Engleskom Preditavnid musli-manske
buržoazije koji su tim
planom zadovoljni samo su jedna
karika u engleskom imperijalisti-čkom
planu sjedinjavanja svih
muslimana od Kaira do Dalekog
Istoka kao važnih točaka sa kojih
će biti ugrožavan Sovjetski Savez
Prenošenje vlasti na Indijce pre-ko
plana o podjeli Indije na dva
dijela zapravo j iluzorno jer time
nije rješeno ni pitanje uklanjanja
vjerskih sukoba ni nezavisnosti
Indije Kolonijalna stvarnost time
postaje još zamršenija i krvavija
jer stanovništvo Indije vidi svoj
bolji život samo u osiguranju pot-pune
nezavisnosti i slobode svoje
zemlje Izdajnički stav prema na-rodima
Indije koji su zauzeli bur-žoas- ki
predstavnici u pitanju tog
plana najbolji su nam dokaz ka-ko
buržoazija spremno žrtvuje na-cionalu
slobodu samo zato da bi
spriječila nacionalnu revoluciju
Tim planom pitanje budućeg ure-- d
jen ja Indije ostaje otvoreno sve
dotle dok o svojoj sudbini ne bud
odlučivao sam indijski narod
II P