Novosti, August 24, 1946

              _"?
S5 -
-- r~ -- y "fwrgvf
BTRANA 2 NOVOSTI Subota 24 augusta 1946
NOVOSTI
Publi&hed overy Tussdar Thursdav and Saturdav by tha
Novosti Publiahing Companv
In the Croatian Language
Airthoriid as Second CIsm Mili
Ulazi svaki utorak četvrtak
Pwt Office DuparlBunt OtUwt
i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in th Rsgistrv Office for the Citr oi Toronto
on tb 24th day of October 1941 os
No 46052 CP
ADRESA: 20S Adelodde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
I Stanković provocira
Poput ostalih neprijatelja nove Jugoslavije i Bstar Stan-ković
urednik Hrvatskog Glasa — glasila kanadskih maće-kovao- a
— hvata se sredstava provokacije i Iskrivljavanja
činjenica o novoj Jugoslaviji i njenom vodstvu
Ništa novog Maćekovci su se u zadnje vrijeme našli na
istim pozicijama kao i američki ustaše Sa istih pozicija pu-caju
na novu narodnu Jugoslaviju Služe se istim lažima i
provokacijama kako već to dirigiraju interesi medjunarodne
reakcije Prikupljaju pomoć i rade na sazivanju ustaškog
zbora u Chicagu zbora na kojem treba da se osudi Titova
Jugoslavija i demokracija u opće
Za postići cilj a taj je što više omraziti novu Jugoslaviju
i tako pomoći medjunarodnoj reakciji za eventualnu oružanu
intervenciju protiv naroda Jugoslavije i demokracije u opće
dopuštena su danas sva sredstva Iskrivljavanje činjenica
laž i denuncijacija jedino su oružje koje nose u rukama
Tako oboružani pucaju iz dana u dan iz broja u broj svojih
novina protiv krvlju stečene slobode naroda Jugoslavije
Pak kako ni Stanković nebi ostao posljednji kako bi i
on dao svoj obol na oltar ove medjunarodne reakcionarne
hajke protiv Jugoslavije utiče se iskrivljavanju i denuncira-nju
jugoslavenskih diplomatskih pretstavnika ovdje u Kanadi
U svom uvodniku od 13 kolovoza pod naslovom: "Kakvu
diplomaciju imade Titina Jugoslavija" Stanković pokušava
omalovažiti i nesposobnim prikazati ne samo Branka Vukelića
jugoslavenskog iseljeničkog atašeja u Ottawi nego i ostale
jugoslavenske predstavnike u ovim zemljama
O Branku Vukehću na primjer piše da Branko napada
izbjeglog ustašu Giunia radi toga što ovaj poziva kanadska
Hrvate da budu lojalni svojoj novoj domovini Kanadi
Drskije laži i denuncijacije jednog diplomatskog pred-stavnika
u ovom slučaju predstavnika nove narodne Jugo-slavije
nije još bilo u Kanadi Ne napada Branko Guinija
radi toga gospodine Stankoviću Branko napada vašeg Gui-ni- a
radi toga što je taj Guinio prevrtljiva ustaška duša koja
je došla u Kanadu sa namjerom da ovdje zavadi našeg ise-ljenika
da ga ucjenjuje i da ga nastroji protiv nove narodne
Jugoslavije i njenog vodstva Kad je Branko istakao da taj
"Guinio govori o trećem ratu i trudi so da prisili jedan dio
iseljeništva na zakletvu tobože da će ono biti izdajničko ako
se ne odazove pozivu kanadske vlade u rat protiv Jugosla-vije"
— pasus kojeg se uhvatio Stanković — Branko je tek
istakao podlost i ucjenu kojom se taj izbjegli ustaša služi da
ustraši ili predobije hrvatske iseljeniko na svoju ustašku
stranu Nigdje i nikada nije Branko niti jedan drugi pred
stavnik nove Jugoslavije odvraćao našeg iseljenika da ne bude
lojalan svojoj novoj domovini Kad bi takvoga nešto bilo i
kad bi se tako odnosili jugoslavenski predstavnici prema na-ma
iseljenicima kako to Stanković želi krivo prikazati mi bi
bili prvi koji bi ustali protiv toga Nije dakle u pitanju lojal-nost
ili nelojalnost novoj domovini nigdje to nije ni spome-nuto
već je tu pitanje raskrinkavanja jednog skitnice koji
je došao u ovu zemlju da širi neprijateljsku propagandu pro-tiv
jedne savezničke zemlje A Branko kao predstavnik nove
Jugoslavije sasma opravdano upozorava naše iseljenike da
se čuvaju takvih koji su utekli iz zemlje svog rodjenja prftd
narodnim gnjevom jer su za vrijeme rata bili ili sumnjivesg
držanja ili otvoreno na strani neprijatelja
Branko Vukelić kao dobar rodoljub i slavni borac u
oslobodilačkom ratu vrlo dobro zna da jedan može biti dobar
rodoljub i prijatelj svog naroda samo onda ako je lojalan i
narodu one zemlje u kojoj se nalazi Za to Branković ne treba
Stankovićeva savjeta
Sto se pak lojalnosti tiče o istoj bi se moglo mnogo
rsćt ati ništa dobrog ništa pozitivnog ništa u korist svjedo-ftt- e
lojalnosti za kanadske mačekovce Prošli svjetski rat je
bio najbolje mjerilo lojalnosti kanadskih macekovaoa
Za ovaj puta poručujemo Petru Stankoviću Guiniu i
ostalim ustašama u Kanadi — nisu vam uspjele denuncije
naših radnika kod kumpanija pak vam neće uspjeti ni de-nunciranje
jugoslavenskih diplomatskih predstavnika kod
kanadskog naroda
Jugoslavija je istinski prijatelj Kanade To je ona poka-zala
kroz cijelo vrijeme prošlog rata u kojem su jugoslaven-ski
i kanadski vojnici ginuli za istu stvar — stvar demokra-cije
istinske demokracije Narodi Jugoslavije nisu poslušati
glas vašeg Mačeka da se pomiri sa njemaškom fašističkom
okupacijom i da stupa u Pavelićevu vojsku za rat protiv
kanadskih i ostalih sinova na europskim bojištima Ne na-rodi
Jugoslavije su poslušali glas maršala Tita i pošli u
borbu protiv onih protiv kojih su i naši kanadski sinovi ginuli
na raznim europskim poljima
Ovako je to gospodo ustaška a jednom drugom prilikom
pozabaviti ćemo se sa vašim doprinosom sa vašim radom i
sa vašim držanjem tokom prošlog rata
ValleylieMuQu@be€ii
unljsko mjesto
' ifjk tekstilnih radnika kod
Dominion Textile kompanije u
Vallevfield zabilježiti će se na
istaknuto mjesto u borbenoj his-toriji
kanadskih radnika Još na
prvi jula njih oko 3000 izašlo je
na štrajk za popravak bijednih
nadnica sigurnost unije i boljih
uslova na radu Tekstilni baruni
opetovano odbijaju priznati za
htjeve radnika i s unijom potpi
sati ugovor Sa strane kompanije
i provincijalnih vlasti mnogo po-kuša- nja
je učinjeno kako bi se
slomilo borbeni duh štrajkaša i
razbila njihova unija No sve uza-lud
Nikakvi napadi i provokacije
ilUu uspjele razbiti solidnih re-dova
tekstilnih radnika niti osla-biti
njihove volje za nastavljanje
sa štrajkom do pune pobjede
U jednom od najnovijih napada
kompanija je otvorila tvornicu i
pozvala štrajkolomce na posao
štrajkolomce je pratila policija
onremliena suznim bombama Ta- -
[kav pokušaj za razbijanje štrajka
pobudio je ogorčenje kod sveg
stanovništva Valleyfield pa je
policija počela medju mase naro-da
bacati suzne bombe Stotine
prozora je polupano i mnogo na-roda
ozledjeno Rezultat ove bor-be
bio je to da kompanija nije
uspjela iskoristiti štrajkolomce i
proizvodnja nije otpočela
Pred gadinu dana malo mje-stance
Vallevfield bilo je sasvim
pod kontrolom kompanije Tek-stilni
trust je upravljao ne samo
sa svojim tvornicama nego i sa
mjestom i narodnim životom Ta-kve
prilike u obične u svakom
malom mjestu gdje se nalazi ve-lika
industrija pod upravom jed-ne
kompanije Posljednjih nekoli-ko
godina situacija se u tom mje-stu
sasvim izmijenila Tekstilna
unija je Vallevfield pretvorila u
unijsko mjesto kakvog nema u
Kanadi čak i načelnik je na stra
U JE
I JE
— PIŠE MOSKOVSKA "PRAVDA"
Moskva — Tass javlja: I zalažu za odlučnu borbu
Analizirajući današnji medju-- 1
narodni položaj Italije komenta
tor "Pravde" Sokolovski piše:
"Italija zauzima poseban položaj
medju bivšim neprijateljskim zem-ljama
Ona je decenijama spadala
I u red velikih sila i aktivno uče
stvovala u općoj evropskoj i svjet-skoj
politici Fašistički režim koji
je 20 godina gospodario Italijom
održao se na vlasti uz pomoć svo-jih
utjecajnih pokrovitelja i pri-vrženi- ka
u krugovima medjunaro-dne
a naročito engleske i ame-ričke
reakcije
Oslanjajući se na podršku ovih
krugova Mussolini je uvukao svoju j
zemlju u čitav niz pustolovina
Ideja zloglasne fašističke ek-spanzionističke
politike bila je da
treba Sredozemno more pretvoriti
u talijansko jVzero i predstavljala
j opasnost kako za susjedne ta-ko
i za ostale zemlje Ova politi-ka
tvorila je imperijalističku Ita-liju
i omogućila krvave fašističke
zločine koji su Talijane liiili sim-patija
svjetske demokratske jav-nosti
U članku se dalje spominje da
je prije tri godine fašizam u Ita-liji
srušen i da je u drugoj fazi
rata Italija dala svoj doprinos
stvari slobodoljubivih naroda
Propast Mussolinijevog faši- -'
stičkog reiima — nastavlja Soko- -
lovski — predstavlja prve početke
demokratskog preporoda Italije
Savladjujući bjesomučni otpor
prufalističke reakcije u zemlji
koja svakako uživa podršku ve-oma
utjecajnih krugova u ino-stranst- vu
a naročito u Velikoj
Britaniji i Americi snage talijan-ske
demokracije postigle su u toku
y "'jednj tri godine nesumnjive
ispjehe Ali treba još mnogo uči-niti
da bi se fašizam u Italiji za-ista
1 potpuno iskorijenio i da bi
se likvidirale njegove ubitačne po-sljedice"
Potsjećujući na rezultate refe-renduma
kojim je slobodnom vo-ljom
naroda oborena monarhija
koja se održavala na životu blago-dare- ći
neraskidivim vezama sa fa-šizmom
i njegovom zločinačkom
unutrašnjom i vanjskom politikom
podvlaceći da su izbori za usta-votvornu
skupštinu uvjerljivo po-kazali
utjecaj i snagu demokrat-skih
slojeva Sokolovski piše:
"Da bi se uvidjelo koliko je ovo I
točno dovoljno je polejetiti da su
j?oUrn 40 posto glasova dobile
dvijo strine — komunisti i socija-listi
koji se u svojim programima
ni štrajkaša a razne organizacije
koje su ranije bile reakcionarne
ili prijekim okom gledale na rad-nička
prava sada se slažu sa uni-jom
Potpora stanovništva i gra-djansk- ih
organizacija uniji glav-na
je snaga organiziranih radnika
u njihovoj borbi za veću plaću
kraće radno vrijeme i druge po-godnosti
Na drugu stranu pobje-da
radnika njihova veća plaća i
zadovoljniji život od koristi je
cijelom stanovništvu
u cilju
"Ontario ima najbolji
demokratizacije svih oblasti eko
nomskog političkog i socijalnog
života Ako čvrsto stane na stranu
demokratskih nacija i nastoji da
živi u miru i prijateljstvu sa svi-ma
slobodoljubivim zemljama a
prije svega sa svojim susjedima
Italija će opet zauzeti mjesto ko-je
joj na medjunarodnoj pozornici
pripada
Zaključenjem mirovnog ugovora
Italiji će se pružiti prilika da se
priduži zajednici Ujedinjenih na-roda
sa kojom se 1943 godine već
povezala svojim učešćem u ratu
protiv hitlerizma"
Konstatirajući povoljne izglede
Italije za njenu buduću ulogu u
medjunarodnom životu Sokolov-ski
piše:
"Medjutim je jasno da se slika
današnjeg stanja teško može do-vesti
u saglasnost s tim izgledi
ma Pokušavajući da izloži rezul-tate
ovogodišnje okupacije zemlje
od strane savezničkih englesko-američki- h
snaga talijanska štam-pa
dolazi do zaključka koji nisu
mnogo utješni Doista ne može
se tvrditi da okupacione vlasti
pokazuju veliki interes i veliko
zalaganje za istrijebljenje fašiz-ma
ma da se opravdano može
s™atrati da je to bio glavni zada- -
tak njihovog boravka u Italiji U
svakom slučaju taj cilj je postav
ljen u medjunarodnim sporazumi-ma
na kojima se osniva okupacija
Italije Talijanske demokratske
nage bile su uvijek zadovoljne
kad-go- d ih okupacione vlasti bar
nisu ometale u borbi protiv faši-zma
i reakcije
U medjuvremenu savezničke
okupacione vlasti pokazivale su
dubok interes za talijansku priv-redu
Usprkos mnogih zvaničnih
izjava koje su bile sračunate na
to da stvore utisak da se englesko-američ- ke
vlasti staraju samo za
obnovu talijanske privrede grube
činjenice daleko su od te idilične
slike kao zemlja od neba
U memorandumu koji je podni-jela
talijanska vlada čije su glav-ne
tačke objavljene u štampi iz-loženo
je u čemu se sastojalo sta-ranje
koje su savezničke vlasti po-svećivale
talijanskom privrednom
životu
Oslanjajući se na iscrpno podni-jete
činjenice talijanska vlada je
u svom memorandumu došla do
zaključka da je boravak savezni-ka
stajao zemlju ukupno 10 mi
Uprava tekstilne kompanije u
Valleyfield vidi to vrlo dobro
Njoj nije po volji solidarnost iz-med- ju
radništva i stanovništva
pa čini sve što može i ne može
kako bi točak historije okrenula
natrag No sve uzaludno Rad-nici
su naučili da je bo-lje
živiti slobodno bez kompa-nijske
kontrole Stanovnici će
svoje radnike podupirati na štraj-ku
sve dok ne dobiju ono što traži
tekstilna unija
radnički zakon" — Drew
lijardi dolara Od toga Je 4 mi-ljar- de
dolara utrošeno na izdrža-vanje
savezničkih trupa Ostali
troškovi nastali su ne samo usli-jed
učešća Italije u ratu na strani
savezničkih sila nego i lišavanjem
Italije njene imovine Da li su ra-zlozi
za takve postupke englesko-američki- h
vlasti imali ma kakve
veze sa interesima uspješnog vo-djen- ja
rata protiv hitlerovske
Njemačke ?
U mnogim organima engleske i
američke štampe pojavili su se
svojevremeno članci u kojima se
veoma iskreno iznosilo da je po-trebno
iskoristi to izuzetno sta-nje
stvoreno ratom kako bi se na
svjetskom tržištu jednom za uvi-jek
uništila konkurencija talijan-ske
industrije koju bi trebalo po-kopati
što je moguće dublje
S time u vezi neizbježno se na-meće
pitanje da li se Britanci
zbog toga tako uporno protive
prijedlogu da Italija plati repara
cije Sovjetskom Savezu iz tekuće
proizvodnje svoje industrije?
Da li se britanski utjecajni kru-govi
zbog toga toliko protive na-rudžbama
koje bi talijanskoj in
dustriji omogućile da brže stane
na svoje noge?
Šteta nanijeta talijanskoj pri-vredi
uslijed rata srazmjerno je
mala prema gubicima koje su en-glesko-amer- ičke
snage prouzroko-vale
svojim boravkom u Italiji l
koji su neuporedivo veći
Medjutim i pored svega toga
Britanci i Amerikanci nisu ni iz-daleka
zadovoljni plodovima koje
im je dosad pružila talijanska na-rodna
privreda
Samo utjecaj sovjetske delega-cije
na pariškoj konferenciji mi-nistara
velike četvorice donekle
obuzdava i rashladjuje prekomjer-ne
prohtjeve angIo-amerikanaca- B
Navodeći da je Italija prinudje-n- a
da uvozi mnoge artikle Soko-lovski
konstatira:
"Izvjesni uticajni krugovi za-padnih
sila nude se da iskoriste
izvoz mbe potrebne za normalni
privredni život Italije kao orudje
za okivanje Italije u lance svojih
financija i svoje trgovine Sada
se u raznim oblicima vrše poku-šaji
da se Italija dovede u stanje
ekonomskog ropstva Britanski i
američki kapital ulaže se u tali
jansko bankarstvo i industriju
Kupuje se akcije po beznačajnoj
cijeni oni se koriste kreditima da
bi osvojili odredjene pozicije u ta-lijanskoj
privredi služeći se pri
O POJAVAMA
ŠOVINIZMA
IMPERIJALISTIČKI KRUGOVI VIDE SVOJ PLIJEN
SVAKOJ ZEMLJI KOJA OSLABLJENA
RATOM KOJOJ POTREBNA POMOĆ
Danas je zaista potrebno progo-voriti
o pojavi šovinizma u našoj
zemlji i to ne iz razloga što bi ona
bila ukorijenjena u redovima širo-kih
narodnih masa i predstavljala
problem državni nego baš zbog to-ga
što šovinizam uporedivši ga sa
općim objektivnim stanjem nije
nikad bio toliko nespojiv sa sta-njem
u državi nikad toliko besko-renit- a
pojava kao što je danas
Jasno je da se nacionalna netr-peljivost
može pojaviti u državi
sa nacionalnim supremacijom jed-nog
naroda u državi gradjanskoj
gdje je potlačenost jednog naroda
i jedne nacije redovita pojava i
društveno pravilo šovinizam je
bio normalna pojava u staroj Ju-goslaviji
jer je čitava državna
stuktura počivala na hegemoniji
jedne odredjene — veliko-srpsk- e
klike No u našoj zemlji stvarno
stanje od svoga osnova do vrha
potpuno se izmjenilo Novu Ju-goslaviju
stvorili su naši narodi i
nitko drugi svojom vlastitom vo-ljom
i borbom Oni su tu svoju
tvorevinu izgradili onako kako je
to najbolje odgovaralo interesima
svih naroda Jugoslavije onako
kako je svaki narod mogao dobiti
potpunu ravnopravnost i slobodu
S druge strane borbom ekonom-ska
struktura našeg društva po-stala
je takova da danas široke
narodne mase ne mogu više biti
eksploatirane od šačice profitera
i izrabljivača činjenica je dakle
da i ekonomska struktura našeg
društva odgovara potpuno politi-čkoj
vlasti radnog naroda Poli-tička
vlast naroda i čvrsti temelji
narodnom vlasništvu u našoj eko-nomiji
dva su faktora koji su
jedamput za uvijek onemogućili
svaku nejednakost Oni su garan-cija
potpune ravnopravnosti na-ših
naroda
činjenica je medjutim da šovi-nističkih
pojava ima dapače da
su one negdje kao na pr u ne- -
tom kako obećanjima tako i pri-tiskom
Blagodareći protivljenju sovjet-ske
delegacije izvjesne odredbe
nacrta mirovnog ugovora s Itali-jom
bile su pravno odbačene zato
što su imale za cilj da se u pri-vrednom
pogledu Italiji vežu nogs
i ruke
Ali očigledno je da će se za vri-jeme
predstojećeg zaključivanja
mirovnih ugovora u toliko jače
vršiti pritisak ne bi li se Italija
prisilila na dalekosežne ustupke
Pobornici pretvaranja Italije u
koloniju englesko-američko- g ka-pitala
ne ograničavaju se samo
na privredne zahtjeve Izgovara-jući
se potrebama zaštite komu-nikacija
sa Austrijom oni bi že-ljeli
da poslije zaključenja mira
zadrže svoje trupe u Italiji Već
je javljeno da su Britanci pred
ložili talijanskoj vladi izmjenu
uslova primirja a naročito "voj-nih
uslova" čije bi usvajanje Ita-liju
gotovo pretvorilo u vojnu ba-zu
britanskih oružanih snaga sli
čnu "nezavisnoj" Transjordanji
Po tome planu se predvidja da
se u Italiji uspostavi režim protiv
kakvog odlučno protestira ne sa
mo Egipat nego čak i Irak Na
pariškoj konferenciji ministara
inostranih poslova četiri sile po-stignut
je sporazum o povlačenju
svih savezničkih trupa iz Italije
u roku od 90 dana nakon što mi-rovni
ugovor stupi na snagu
Medjutim treba očekivati da za-četnici
ili tvorci gornjeg projekta
ne će tako lako odustati od svoje
namjere da Italiju pretvore u ko-loniju
Oni će nesumnjivo i dalje
pokušavati da postignu svoje ci-ljeve
ma i drugim putem
Komentirajući diskusije u vezi
sa mirovnim ugovorom s Italijom
na konferenciji četvorice minista-ra
reakcionarni listovi tvrde da
se borba vodi oko toga "pod čiji
će utjecaj" Italija pasti da li pod
utjecaj englesko-američko- g bloka
ili pod utjecaj Sovjetskog Saveza
Takve ideje veoma dobro odgo-varaju
imperijalističkim krugovi-ma
koji vide svoj budući plijen u
svakoj zemlji oslabljenoj ratom i
potrebnoj pomoći
Ti krugovi očigledno ne mogu
da vide želju Italije i njenu mogu-ćnost
da živi i tla se razvija u
svojoj vlastitoj sferi kao nezavi
sna zemlja slobodna od vanjskog I
utjecaja — da u prav o takav njen
razvoj odgovara interesima nor-malnog
razvitka poslijeratr Ji od-nosa
u svijetu interesima trajnog
mira i medjunarodne sigurnosti"
kim mjestima Slavonije — kotar
Daruvar Novska Okučani Pak-rac
Grubišno Polje poprimili ta-kav
karakter da je potrebno o
tim dogadjajima obavijestiti čitav
narod da se na tim primjerima
pouče rukovodioci vlasti i Narodne
fronte svi aktivisti Narodnog
fronta svi prijatelji i gradjani na-še
Narodne Republike šovinistič-kih
pojava ima i u drugim našim
krajevima ima ih tamo i samo
tamo gdje postoje odredjeni fak-tori
koji razvijaju šovinizam
Prije nego podvučemo tko su
glavni raspirivači šivinizma tko
su ti koji pokušavaju razbiti naj-veću
tekovinu narodno-oslobodila-č- ke
borbe treba se pozabaviti je-dnom
općom činjenicom
Naime činjenicom da je naša
zemlja danas još u fazi liječenja
ratnih rana na svakom dijelu svog
tijela da je svaki taj dio osjetljiv
i da ga se još danas može lako
povrijediti U našoj zemlji ima
još na pr mnogo sela koja su si-romašna
— u stoci u odjeći u
poljoprivrednom inventaru a u
nekima još nisu ni kuće naprav-ljene
Ta sela su većim dijelom
sela srpskog naroda Razvoj Na-rodno-oslobodil-ačke
borbe koju su
vodili zajednički svi naši narodi
tekao je tako da je srpski narod
u toj borbi dao najviše žrtava i
ljudskih i materijalnih Razum-ljivo
je i to neprijatelj vrlo dobro
znade da je u jednoj godini ob-nove
nemoguće stvoriti da u tim
selima teče med i mlijeko da je
u godinu dana nemoguće ekonom-ski
izjednačiti popaljena i opusto-šena
sela sa bogatim i neošteće-nim
Te je činjenice duboko svi-jest- an
srpski narod i on pravilno
zaključuje i pravilno gleda na
put poboljšanja svoje situacije
put skorog procvata i blagostanja
Tu je činjenicu svijesno uočio i
hrvatski narod koji je u ogrom-nom
dijelu pregao da pomogne
srpskom narodu Srpski narod da-nas
je duboko svijestan toga da
su njegova krv i njegove žrtve
pa barem one bile veće od žrtava
hrvatskog naroda za vječnost uni-štile
jaz izmedju dvaju naroda
koji su uporno kopale reakcionar-ne
klike s jedne i druge strane
Srpski narod je ponosan na to što
je dao žrtve za stvaranje jedin-stva
i bratstva s hrvatskim na-rodom
No tu svijetlu historijsku či-njenicu
za srpski narod šačica
šovinističkih razbojnika pod paro-lom
"borbe za prava srpskog na-roda"
koriste za postizavanje
svojih zlikovačkih ciljeva Dogo-dili
se sada k tome pogreška orga-na
naše vlasti učini li se izvjesna
nepravda pojedincu Srbinu — ne
iz neobjektivnosti i pristranosti
prema jednom narodu nego zbog
nepromišljenosti i nespretnosti —
tada veliko-srps- ki šovinista liku-je
od radosti jer je dobio "adut
u ruke" Ili obratno ako je slu-čajno
učinjen nepravilan postupak
prema Hrvatu ne zbog toga što
se vrši majorizacija Srba niti
zbog toga što je to u interesu
Srba nego zbog nesposobnosti a
možda čak nepoštenia poiedinocr
funkcionera u vlasti tada će veli- -
ko-hrvat- ski šovinista imati u ru-kama
svoju kartu za harangira-nj- e
i ucjenjivanje
No kad smo napomenuli ove
slučajeve koji su u procesu razvi-janja
i učenja neminovni treba
naročito podvući slučajeve gdje
organi naše vlasti čine takove
griješke da se zaista mora opo-menuti
i njih i Frontu koja ih kon-trolira
Treba naročito podvući
da se u pojedinim mjestima a
naročito u Slavoniji čine takove
stvari radi kojih treba hapsiti
radi kojih treba najoštrije kažnja-vati
pojedine funkcionere vlasti
jer svojim nepravilnim radom
služe kao podloga šovinizmu u
svome kraju Mi možemo zaista
reći da su u mnogo slučajeva gla-vni
krivci šovinističkih pojava bi-lo
zbog aljkavosti bilo zbog ne-sposobnosti
bilo zbog pokvareno-s- ti
pojedini funkcioneri u našoj
vlastitoj lokalnoj upravi
No govoreći o šovinizmu treba
podvući još jednu činjenicu i to
da se šovinizmom često puta kva-lificira
ono što se ni u kom slu-čaju
ne može nazvati tim imenom
Dakle nekad se stvari pravilno ne
cijene nekad se šablonski bez po- trebe boji bauka šovinizma i po-duzimaju
se neodgovarajući kora-ci
tamo gdje ih ne treba vršeći
na taj način zapravo nasilje nad
čistim i normalnim nacionalnim
osjećajima U našoj Narodnoj Re-publici
postoji niz slučajeva koji
bi mogli da posluže kao uzoran
primjer nepravilnog odnosa na
pr prema pismu ćirilici i latinici
prema narodnoj pjesmi prema
nacionalnoj zastavi prerez aoi- -
(l'renos na str 4)