Novosti, September 21, 1946

              flfP P1--
F ' - O
CIJENA PRETPLATA:
ADRESA NOVOSTI Za godinu Si00
208 Adeloide St W Za pola godine S250
Za SDA S50S
Toronto 1 Ont Za Jugoslaviju 5500
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 865 TORONTO ONTARIO SATURDAY SEPTEMBER 21 194S Vol G No 865
v AVA VODI RAT
— KAŽE VVALLACE U SVOM PISMU PREDSJEDNIKU TRUMANU
Washington — Američki tajnik takva ideja bi bila protivna duhu postiglo bi se medjusobno povjere- -
trgovine Henry Wallace odustao
je privremeno od još jednog govo
ra kojeg je obećao održati o vanj-skoj
politici On je prošle srijede
održao sastanak sa predsjednikom
Trumanom i poslije sastanka iz-javio
da je potanko raspravljao ca
predsjednikom i došao do zaklju-čka
da ne daje nikakve izjave ili
govora dok se ne svrši Mirovna
Konferencija u Parizu
što je Vallace raspravljao ra
predsjednikom Trumanom nije
poznato Trema njegovim izjava-ma
izgleda da Be atmosfera u Wa-shingto- nu
donekle ublažila i stvo-ren
privremeni sporazum Umje-sto
još jednog govora Wallace je
objavio opširno pismo kojeg je
još na 23 jula ove godine uputio
predsjedniku Trumanu o svojim
pogledima na američku vanjsku
politiku
Wallace u pismu prigovara pred-sjedniku
Trumanu što je tako og-roman
budžet odredjen za nacio-nalnu
obranu Od 36 milijardi do-lara
državnog budžeta 13 milijar-di
je odredjeno samo za ratne svr-he
Pored ovog pet milijardi dola-r- a
će se utrošiti na likvidiranje
dotadanjih ratnih aktivnosti deset
milijardi predstavlja kamate na
dugovlnu narodu i potporu povra-ćenir- a
veteranima Sve su to po-troše!
koji su odredjeni za pokri-će
troškova prošlog rata i pripre-manje
za ponovni rat Oni ukupno
iznose 28 milijardi dolara ili oko
80 posto cijelog budžeta za držav-ne
troškove
Zar ml time koncentriramo naše
napore za podržavanje trajnog mi-ra
I sigurnosti ? — pita Vallace u
svom pismu Trumanu Kako ova-kav
program Amerikanaca može
drugim narodima izgledati?
Vallace zatim nabraja kako se
odredjenih 13 milijardi dolara za
ratne svrhe troši na naoružanje
vojske i mornarice na pokude
atomske borbe kod otoka Bikini
na daljnju proizvodnju atomskih
bombi na plan za naoružanje la-tins- ke
Amerike američkim oruž-jem
na proizvodnju ratnih avijona
osiguranje ratnih baza kroz po-lovicu
svijeta od kuda se namjera-va
drugu polovicu svijeta bombar-dirati
Nitko ne može na medjunarod-ni- m
konferencijama uzeti ozbiljno
namjere Amerikanaca kad govore
o miru dok u isto vrijeme rade na
ovakvom programu "Kako bi na-ma
izgledalo — pita Wallace ka-da
bi Busija imala atomsku bom-bu
a kad je mi nebi imali i kad bi
Rusija imala bombaše za 10000
milja i zračne baze 1000 milja do
naših obala a kad mi toga nebi
imali?"
Ovakva politika ne valja niti
može uspjeti U svijetu atomskih
bombi i drugih modernih oružja
kao što su radio-akti- vi oirovni
plin i biološko ratovanje nije mo-guće
podržavati mir sa nadjačava-nje- m
sila
Objašnjavajući razloge zašto je
to nemoguće Wallace ističe:
Prvo atomsko ratovanje je jef-tino
1 ono se mnogo ne razlikuje
od starog načina ratovanja U ro
ku od nekoliko godina 1 druge zem-lje
će imati atomsku bombu i os-talo
atomsko oružje U usporedbi
8a troškovima na uzdržavanje ve-likih
armija i proizvodnju starijeg
oružja atomske bombe stoje vrlo
malo 1 za njihovu proizvodnju je
srazmjemo potreban tek manji dio
nacionalnih poduzeća i radne sna--
Govoreći dalje o ratovanju sa
atomskom bombom izmedju neko-liko
zemalja koje posjeduju atom-ske
bombe Vallaee kaže da će
moderna civilizacija u takvom ra-tu
biti sasvim uništena i da ni jed-na
nacija Ili nekoliko nacija ie
mole pobjediti
Ako pokulamo razbiti glavnije
ranke gradove 1 njihovu tešku in-dustriju
mogli bi uspjeti u tome
AH neposredna protu-mjer- a u
ovakvom napadu sa strane Sov-jetskog
Saveza mogla bi biti ta
da Crvena Armija okupira cijeli
kontinenat Europe Mogli bi Ame- -
rikanci u takvom slučaju uništiti i
sve eradove Europe I dovršiti ono
što su naumili Ali kaže Wallace
i osjećajima američkog naroda i
i
K £ #n _J j nl
IIENRV WALLACE
mogla bi se Izvesti samo pod uslo-vim- a
diktature kod kuće
Wallace preporuća Trumanu da
je najpametnije ako se pridržava
moskovske izjave o kontroli atom-ske
energije U takvom slučaju
KONGRES AMERIČKIH SLAVENA OTPOČEO
ZASJEDANJEM
AMERIČKA VLADA
New York 20 Sept — Danas
otpočima prvo zasjedanje Trećeg
Američko Slavenskog Kongresa
Zasjedanje će trajati tri dana —
20 21 1 22 septembra i završiti se
masovnom skupštinom u Madison
Square Garden gdje će govoriti
mnoge istaknute slavenske ličnosti
iz Sjedinjenih Država i Europe
Svrha Kongresa je da ujedini
sve anti-fašistič- ke Slavene na
kontinentu te
svojim snagama i uplivom što više
doprinese podržavanju stabilnog
mira i prijateljskih odnosa izme-dju
slavenskih zemalja Europe i
Sjedinjenih Država Treći Kongres
si uzima za zadaću da postane još
snažnija tvrdjava slobodoljubećih
naroda u obrani mira 1 tekovina
koje je čovječanstvu donijela sa-veznička
pobjeda nad oružanim si-- t
ma fašizma
Stigli su već gotovo svi delegati
iz slavenskih zemalja Europe i iz
raznih naselja medju slavenskom
emigracijom Samo delegatima iz
Jugoslavije je američka vlada spri-ječila
dolazak na Kongres Ameri-čka
ambasada u Beogradu je jugo-slavenskim
delegatima posljednju
minutu odbila izdati vizu pod izgo-vorom
da su komunisti i da ameri-čki
emigracioni zakon ne dopušta
komunistima u zemlju Ovakvo
stanovište američke vlade prema
jugoslavenskim delegatima izazva-lo
je duboko ogorčenje medju ame-ričkom
demokratskom javnošću
Sve što je demokratsko osjeća da
je to vrhunac drskosti američke
vlade prema Jugoslaviji Takav
postupak nije nije demo-kratski
ni saveznički Američka
vlada time ne izrazuje volju svog
naroda nego volju bankira 1 krup-nih
industrijalista koji prijekim
okom gledaju na Titovu Jugosla-viju
samo zato što njoj nemogu
diktirati kako će živjeti 1 kako će
izrabljivati njezina ljudska 1 pri-rodna
bogatstva Leon Krzycki
predsjednik Američko-slavensko- g
Kongresa je povodom ove vijesti
izjavio da ovaj akt američke vlade
nije prijateljski "ne samo prema
INTERNATIONAL
CONFERENCE U MON--
TREALU
Montreal 19 Sept — Ovdje je
danas otvoreno 29-t- o zasjedanje
International Labor Conference
Za predsjedatelja je izabran fede-ralni
ministar rada Humphrey Mi-tch- ell
Prisutno je oko 000 dele-gata
koji 50 država
Beograd — Blagodareć-- i sma-njenju
reiiskih troškova kao i je--
jdinstvenoj cijeni brašna cijene
kruha u Beogradu snižene su sa 7
na C dinara po kilogramu Pro--
cenat sniženja osnovnih predmeta
ishrane iznosi 16 posto
U
nje i ukinulo atomsko naoružava- -
nje To je moguće učiniti kroz Uje
dinjene Nacije Moramo biti
spremni kaže Wallace na takav
sporazum po kojem ćemo odokriti
ste informacije o proizvodnji
atomske energije i u odredjeno
vrijeme uništiti proizvedene bom-be
To je jedini logičan zaključak
za svakog tko želi mir i sigurnost
Wallace kaže da ako su Sjedinje-ne
Države spremne o tome prego-varati
on vjeruje da je i Sovjetski
Savez spreman u ovom pogledu
pregovarati i poduzeti sve napore
za sporazum
Sovjetski Savez je već pokazao
tu spremnost U tom pogledu sov-jetski
protu-predlo- zi idu još dalje
od naših kaže Wallace Oni pred-lažu
da se smatra za zločin i kaz-ni
svakog koji bi pokušao naruša-vati
sporazum o atomskoj ener-giji
na str 4)
narodima Jugoslavije i Slavenima
nego i općenito prema svim slo-bodoljube-ćim
i demokratskim
svijeta"
Kongresu će prisustvovati više
od 2000 delegata Medju njima je
general Aleksandar Gundorov
predsjednik Sve-slavensk- og Kong-resa
u Moskvi Wanda Wasilewska
spisateljica poznate novele "Rain-bow- "
Aleksandar Kornejčuk i
mnoge druge ličnosti koje su se
istakle na radu za jedinstvo sla-venskih
naroda
ODBILA IZDATI VIZU JUGOSLAVENSKOJ
DELEGACIJI
sje-vero-američk- om
američki
LABOR
predstavljaju
(Prenos
na-rodima
NA
Zagreb 9 Sept — Na zemalj-skom
sletu udarnika i novatora
Hrvatske predsjednik vlade Na-rodne
Republike Hrvatske Dr
Vladimir Bakarićodržao je govor
u kome je istakao napore i
radnog naroda na obnovi zem-lje
"Naš radni narod" — rekao je
dr Bakarić — "prošao je putem
koji je ukazao naš drug učiteli
vodja i prvoborac maršal Tito
putem izgradnje i unapredjivanja
naše domovine da bi bila napred-na
i snažna i da bi osigurala neza-visnost
i bolju budućnost nama i
našoj djeci Drug Kardelj je fe-bruara
1945 konkretno rekao:
"Treba izdizati heroje rada
slaviti rad jer zaslužuje slavu
i poštovanje Treba razvijati
udarničko takmičenje od fabri-ke
do fabrike od ustanove do
ustanove od polja do polja od
sela do sela Treba razvijati
općenarodni polet — za sebe za
sveju vlastitu kuću za ljepšu
sutrašnjicu"
"Da je naš radni narod pošao
Jim putem dokaz tome je i ovaj
slet Zahvaljujući radnom heroiz-m- u
i razvitku takmičenja na eko-nomskom
i političkom polju mi
smo danas najsredjenija zemlja
posije rata a u prvom redu medju
zemljama koje su bile pod fašisti-čkom
okupacijom Mi se smijemo
danas hvaliti da smo po radnom
poletu u ovom posljeratnom perio-du
medju prvima a ako izuzmemo
Sovjetski Savez i prvi"
Ističući da su polet i takmičenje
u prvom redu nastavak onog he-roiz- ma
našeg naroda u ratu za oa-lobodje- nje
a zatim rezultat oslo-bodjen- ja
od domaćih eksploatatora
1
1 svjesti radnog naroda da radi za
Isebe — dr Bakarić je naglasio da
I nikada još u našoj domovini rad
JOŠ JEDNA OSOBA ZATVO-RENA
ZA "ŠPIJUNAŽU"
Ottava 19 Sept — Danas je
policija zatvorila Agathu Chap-ma- n
pod optužbom za "špijunažu"
i podržavanje veza sa predstavni-cima
sovjetske ambasade Agatha
Chapman je ekonomist kod Bank
of Canada Ona je već osamnaes-ta
osoba koja je zatvorena u anti-sovjetsk- oj
kampanji
Delegacija jugoslaven
skih iseljenika iz Ka
nade u Jugoslaviji
ONI SE DIVE ODUŠEVLJENJU
I ELANU NARODA JUGO- -
SLAVIJE NA OBNOVI
Beograd 14 Sept — Današ-nja
"Borba" objavljuje razgo-vor
sa predstavnicima delegaci-je
jugoslavenskih iseljenika iz
Kanade Oni su nedavno doputo-vali
u Jugoslaviju radi pripre-ma
za povratak jugoslavenskih
iseljenika
Stevan Serdar predsjednik
Saveza Kanadskih Srba i Jure
šaban predsjednik Saveza Ka-nadskih
Hrvata koji su proveli
oko 20 godina izvan Jugoslavi-je
naglasili su da medju jugo-slavenskim
iseljenicima u Kana-di
postoji vruća želja za povra-tak
u domovinu
U Kanadi živi oko 25000 Ju-goslavena
Od toga su 90 posto
radnici a skoro svi ostali se ba-ve
poljoprivredom
Vijeće Kanadskih Južnih Sla-vena
okupilo je oko sebe 15000
jugoslavenskih iseljenika i pred-stavlja
najsnažniju iseljeničku
organizaciju U toku rata i po-slije
ova organizacija je priku-pila
pomoći naiudnuM oslobodi-lačkom
pokretu oko 700000 do-lar- a
u novcu odjeći obući i me-dikamentima
Delegati sa velikim oduševlje-njem
govore o svojim utiscima
u Jugoslaviji Naročito ih se
dojmilo oduševljenje i rlan rad-nog
naroda u radu na obnovi
Oni su se uvjerili da u Jugosla-viji
ne postoji eksploatacija
radničke klase
nik nije imao ovoliko mogućnosti
da svoje lične kvalitete tako ispo-I- ji
kao danas i da svojim ličnim
nastojanjima tako odlučujuće uti-če
na dalji razvoj ekonomije u svo-joj
zemlji Opseg takmičenja još
nikada nije bio ovako velik
Zatim se dr Bakarić osvrnuo
na ekonomske promjene koje su
od odlučujućeg značaja za dalji
razvoj naše zemlje: "Državni se
sektor po opsegu i po značaju og-romno
povećao konfiskacijom pre-duze- ća
kolaboracionista na štetu
Pozdrav maršala Tita
Američko-slavensko- m
Kongresu
Beograd — Predsjednik vla-de
FNRJ maršal Tito poslao je
Trećem Kongresu Američkih
Slavena slijedeći pozdrav:
"šaljem vama delegatima
Kongresa a preko vas svim
Slavenima koje zastupate
moje najsrdačnije pozdrave i že-lje
za puni uspjeh vašeg Kong-resa
"U ova teška posljeratna vre-mena
važne zadaće stoje pred
slobodoljubećim i miroljubivim
narodima svijeta u čijim se pr-vim
redovima nalaze Slaveni na
čelu sa Sovjetskim Savezom To
je borba za mir borba za pra-vedan
mir za njegovo učvršće-nje
borba protiv svih potstre-kac- a
rata i za prijateljsku su-radnju
Ujedinjenih Nacija u ci-lju
šio bržeg liječenja teških ra-na
koje nam je zadao po fašiz-mu
nametnuti oslobodilački
rat"
PREGLED STRAJKOVNE
SI
U KANADI
Kod Anaconda American Brass
kompanije u Nevv Toronto još uv--
jek štrajkuje 1400 radnika Stu-pili
su na štrajk još 18 maja za
povišicu plaće i kraće radno vrije-me
štrajk predvodi International
Mine Mili and Smelter Workers
Ovo je jedan od najduljih štrajko-va
u Kanadi
Oko 2500 majnera u British
Columbiji štrajkuje od 23 jula Oni
traže povišicu za 29 centi po satu
i 40 satni radni tjedan
Automobilski radnici kod Chry-sle- r
kompanije u Windsoru 1 Cha-tham- u
su izašli na štrajk 18 juna
Traže dva dolara povišice plaće I
kraće radno vrijeme Na štrajku
je 4000 radnika U Windsoru još
štrajkuje 400 radnika kod CIL i
250 kod Truscon Steel Oni tako-dj- er
traže dva dolara povišice i
40 satni radni tjedan štrajkuju od
12 jula
Na 20 augusta u Oshavvi je iza-šlo
na štrajk 300 radnika kod Du- -
ČOVJEČANSTVO PRED STRAŠNOM KATASTRO-FOM
AKO SE NE
JEDNA UNCA OTROVA MOŽE UBITI 180 MILIJUNA OSOBA
Jugoslavija je danas najsredjenija
zemlja nakon rata Njezini uspjesi su
zabilježeni u svim granama obnove
GOVOR DR VLADIMIRA BAKARIĆA SLETU UDARNIKA
U ZAGREBU
uspje-he
TUACIJE U
UJEDINI
Nevv York — Američki nauče-nja- ci
govore o proizvodnji još
strasnijih ratnih sredstava nego
je atomska bomba Medju ovim
sredstvima je i nove vrste otrov
tako snažan da se sa neznatnom
količinom može ubiti svaku osobu
u Sjedinjenim Državama i Kana-di
Major-gener- al Alden II Viatt
pročelnik američkog odjeljenja ia
kemičko ratovanje je u Washing-ton- u
rekao da se sa jednom uncom
ako se pravilno rukuje može bez
ikakve galame u kratko vrijeme
uništiti 180 milijuna naroda Iz-gleda
da i on misli na Sovjetski
privatnog sektora zadružni sektor
je povećan na štetu privatnog i on
je jače oslonjen na državu nego
ranije a privatni je sektor podvrg-nut
kontroli i planu države Sve
ovo znači da radni narod može od-lučujuće
uticati na čitav dalji pri-vredni
razvoj naše zemlje Politika
koju provodimo omogućiti će da
stvorimo novu historiju da pove-ćamo
produktivnost rada da po-dižemo
životni standard narodnih
masa Ispravnost toga puta potvr-dili
su: relativno brzo obnavljanje
naše industrije poboljšanje real-nih
nadnica stabilnost dinara os-tvarenje
administrativnog budže-ta
svakodnevno učvršćivanje save-za
radnika i seljaka u sistemu raz-mjene
itd
Dr Bakarić Je naveo da ima
zemalja u svijetu koje su ratom
manje opustošene imaju jače raz-vijenu
industriju plodniju zemlju
i više zlata a ipak nisu postigle
one uspjehe koje smo mi postigli
Tim zemljama nedostojao je sub-jektivni
faktor takvog napretka —
ljudi ili točnije novi odnos medju
ljudima Kod nas je naš narod taj
faktor koji je postigao ove uspje-he
a u prve redove tih udarnih
snaga spadaju udarnici
"Kao što je Narodni front pod
vodstvom Komunističke Partije
oprao čast svoga naroda i bio or-ganizator
borbe za njegovo oslo-bodjen- je
tako Je ta ista formaci-ja
danas prvoborac za progres i
bolju budućnost Svrgnute ! propa-le
klase eksploatatora i njihove
sluge nalaze se na liniji sabotafe
i na liniji nudjenja svojih usluga
inostranim Imperijalističkim kru-govima
ne bi li ih ovi vratili na
grbaču našeg naroda Oni sa svoj
povratak ne mogu računati na po-dršku
u zemlji" — rekao Je na kra-ju
dr Bakarić
JE DANAS NA ŠTRAJKU VIŠE
RADNIKA I FARMERA
plate Canada Ltd Njihovi zahtjevi
su isti kao i automobilskih radni-ka
U Amhersbergu kod Brunner
Mond's na štrajku je 400 radnika
od 12 jula I oni traže dva dolara
povišice dnevno i 40 satni radni
tjedan
Električarska unija predvodi u
štrajku 7200 radnika u Hamilto-n- u
Torontu i Wellandu U sva tri
mjesta štrajk je otpočeo izmedju
3 i 9 jula Zahtjevi su posvuda
jednaki — 18'£ centi povišice po
satu i 40 satni radni tjedan Kom-panija
u Hamiltonu je obećala
pregovarati u Torontu je održano
nekoliko pregovora no uvjek bez
rezultata
U čeličnoj industriji u Hamilto-nu
S S Marie i Sydney štrajku
je oko 14000 radnika pod vod
stvom United Steel Workers uni
je Oni traže 15'i centi po satu i
40 satni radni tjedan Već se
mjesecima održavaju pregovori i
Savez
Drugi naučenjak dr Gerald
Wendt iz Nevv Yorka tome još
nadodaje da ako bukne treći svjet-ski
rat to će biti rat u kojem će
većina naroda umirati od tihog
podmuklog i nečovječnog oružja
koje neće grmjeti opominjati ni
uništavati tvrdjave brodove ili
gradove nego će samo živa bića u
milijunima ubijati
U trećem svjetskom ratu možda
neće biti ruševina — kaže Vendt
nego samo mrtvi ostaci ljudskih
bića koje će uništavati bakcili
zrake i otrov On kaže dalje da su
Sjedinjene Države već potrošile
oko 60 milijuna dolara na istraži-vanje
i prigotavljanje tog barbar-skog
oružja
Eto takvu sudbinu pripremaju
čovječanstvu imperijalisti koji se
prijete ponovnim ratom ako Inače
ne dobiju prevlast nad svijetom
čovječanstvo je suočeno strašnom
katastrofom ako se ne ujedini 1
spriječi divljake
POMOĆ DJECI TRSTA I
GORICE
Beograd — četiri vagona na-mirnica
i preko pola milijuna di-nara
uputio je Glavni odbor Crve-nog
Križa Srbije kao svoju pomoć
djeci Trsta Gorice Tržića Milji
1 Krasa koja se nalaze u ljetova-lištima
koje je organizirao Po-krajinski
Narodno - oslobodilački
odbor za Slovensko Primorje U
ovim ljetovalištima provesti će se
ove godine 5000 djece narodnih
boraca i nezaposlenih radnika iz
Trsta 1 Julijske Krajine
UGOVOR
Pariz 20 Sept — Mirovna Kon
ferencija je danas sa 13 protiv 5
odglasala za francusku liniju u
razgraničenju izmedju Jugoslavije
i Italije O francuskoj liniji stvo-ren
je sporazum još na zasjedanju
četvorice ministara vanjskih pos
lova i ta linija je uzeta za kom-promisno
rješenje
delegacija je u
toku zasjedanja Mirovne konfe- -
rencito onetovano nadašavala da
veliki broj slavenskog
stanovništva granica Jugo-slavije
Radi toga je
delegacija konferenciji predložila
svoj plan da se Jugoslaviji povrati
sav etnički Julijske Kra
jine osim slobodTC zone Trsta
njegove neposredne okolice Sto
Trsta tiče jugoslavenska del- -
KANADI
OD 92850
I uvjek bez uspjeha U pos- -
reduje federalna vlada sa svojim
predlogom o povišici za 10 centi
po satu Kasnije je taj predlog iz-mijenjen
na 12 Va centi čelična
unija drži svog zahtjeva jer su
radnici u sva tri mjesta ogrom
nom većinom odglasali protiv vla-dinog
predloga
Još uvjek je u toku štrajk tipo-grafskih
radnika kod lokalnih no-vina
u Ottavvi Hamiltonu Van-couve- ru
i Edmontonu Oni su
na štrajk 30 maja Novine
u ograničenoj količini izdavaju
pomoću štrajkolomaca
Oko 11000 radnika štrajkuje u
10 tvornica proizvodnje gume u
raznim mjestima Ontario Svi do-sada-nji
pregovori nisu uspjeli rje-ši- ti
štrajka
Konačno imamo na štrajku oko
20000 farmera u Alberti i 35000
farmera u Saskatchevvan Oni tra-že
federalne vlasti osnivanje po-sebnog
odbora koji treba istra-žiti
cijene njihovim proizvodima i
sravnati ih sa cijenama proizvoda
koje oni kupuju
Ovakva je eto štrajkovna situa-cija
danas u Kanadi U štrajku
učestvuje više od 92850 radnika 1
farmera Tu još nije uključen broj
onih radnika koji štrajkuju po ne-koliko
dana u manjoj industriji i
gradjevini Za sve štrajkove odgo-vornost
na prvom mjestu leži na
federalnoj vladi i njezinoj sebičnoj
politici prema radnicima i farme-rima
U DETROITU ŠTRAJKUJE
45000 RADNIKA
Detroit 18 Sept — Oko 45000
radnika kod Chrysler Corporation
i Bridge Manufacturing Co izašlo
je na štrajk iz protesta što je ot-pušteno
sa posla nekoliko radnika
radi unijske aktivnosti Pred ula-zima
u tvornice su postavljene
štrajkaške straže i proizvodnja sa-svim
obustavljena
CHURCHILL PREDLAŽE SJEDI-NJEN- E
DRŽAVE EUROPE
Zurich 20 Sept — Wlnston
Churchill koji se nalazi na "lje-tovanju"
u Švicarskoj pozvao je
na organiziranje Sjedinjenih Dr-žava
Europe Francuska 1 Njema-čka
i)i trebale u tome predvoditi
i dobiti potporu od Britanije Sje-dinjenih
Država Amerike i Sovjet-skog
Saveza — kaže Churchill
GRČKE MANJINE U ALBANIJI
Tirana — Dopisnik Tanjuga
javlja: U svim mjestima oblasti
Ginokastro Albanija u kojima je
nastanjena grčka manjina izvrše-ni
su izbori za demokratski front
Cjelokupno stanovništvo grčke
manjine sa oduševljenjem je dalo
svoj glas Demokratskom frontu
protestirajući na taj način protiv
nepravednih i neosnovanih preten-zija
grčkih monarho-fašist- a
gacija se slaže sa predlogom Vije- -
ća ministara vanjskih poslova ob
zirom na slobodnu zonu ali ne u
] onom smislu kako je predvidjeno
u francuskoj liniji gdje se skoro
jedna trećina Istre oduzima Jugo-slaviji
U vezi toga jugoslavenska
delegacija je predložila da se slo-bodna
zona ©granici samo na ne-posrednu
okolicu Trsta
Nakon je Mirovna Konferencija
odglasala protiv
je Edvard Kardelj ponovno je
opomenuo da Jagoda vi ja neće biti
stanju potpisati mirovni ugovor
sa Italijom jer je takvo ragrani-eenj- e
nepravedno
Što se tiče slobodnog teritorija
Trsta i njegove uprave konfereti- -
' čija nije o tome ilo saua jos oupi
'Ha
MIROVNA KONFERENCIJA OOGLASALA ZA
FRANCUSKO LINIJU
JUGOSLAVIJA NEĆE BITI U STANJU POTPISATI MIROVNI
SA ITALIJOM JER FRANCUSKU LINIJU NE
SMATRA ZA PRAVEDNO RAZGRANIČENJE
Jugoslavenska
jugolavenskih
se ne može složiti sa francuskom predloga i potvrdila francusku li-linij-om
niti drugim linijama koje I niju vodja jugoslavenske delegaci- -
ostavljaju
izvan
jugoslavenska
teritorij
se
sporu
se
iza-šli
se