000391 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
BTRANA 1
NOVOSTI
Pcblished every Tuesdav Thursday and Sarurdar by the
Novoiti Publishing Companv
In th Croatian Language
Autkriid SecoiMl Om MaiL
Ulazi ivald utorak četvrtak
Pot Offke Dcpartncat OtUwa
i subotu u hrretakom Jeziku
Registered in th Regiatrv Office lor the Clrr ol Toronto
on tbe 24th day of October 1941 a
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephene: ADelcride 1642
Dop be potpisa se ne uvrićuju — Rukopis se ne Tiaćaju
Provokacije protiv Jugoslavije
U posljednje vrijeme učestale su razne provokacije pro-tiv
nove narodne Jugoslavije Provociraju američki avijatičari
koji bez odobrenja i bez ikakva prava zaleću u jugoslavenski
teritorij na ratnim aeroplanima Protestiraju Englezi radi na-vodnog
"diskreditiranja" britanske vlade i Velike Britanije u
opće u Julijskoj Krajini Protestiraju Grci opružujud Jugosla-viju
da izaziva nerede na jugoslavensko-grčko- j granici Pro-vociraju
talijanski fašisti u jugoslavenskom Trstu izazivajući
jugoslavenske vojnike i ostale gradjane Protestira i papa jer
da je navodno proganjana katolička vjera u Jugoslaviji 1
tako dalje režu na novu Jugoslaviju svi kojima je Jugoslavija
postala trn u oku samo za to Sto je pošla putem istinske de-mokracije
i što su narodi Jugoslavije stresli sa svojih ledja iz-rabljiv- ace
potpaljivače ratova i fašističke prirepine koji su
tom zemljom vladali sve od njenog postanka
Najaktivniju akciju protiv Jugoslavije vode jugoslavenski
ustaše i četnici Oni su stvorili čitav niz svojih tajnih i javnih
organizacija nakon bijega iz Jugoslavije Centri djelatnosti su
reakcionarni "Nacionalni komitet oslobodjenja Jugoslavije" i
"Komitet pristalica kralja Petra" u Salcburgu (američka oku-paciona
zona) U tim komitetima suradjuju bivši jugoslavenski
generali poznati reakcionara Kovačević Brašić i Popović
Oni organiziraju i šalju u Jugoslaviju terorističke bande Ka-drovi
terorista vrbuju se u logoru Pongau u kome je oko 1500
bivših oficira stare jugoslavenske vojske U Linču rovari i
stvara zavjere protiv Jugoslavije poznati "Slovenski narodni
komitet"
U Gracu (engleska zona) postoji anti-jugoekiven- ski ko-mitet
za pomaganje izbjeglica iz Južne Štajerske" i "Savez
Vjerni Hrvati" Ti "Vjerni Hrvati" u čijoj su organizaciji usta-le
domobranski oficiri i reakcionarno hrvatsko svećenstvo
centar su prebacivanja špijuna i diverzanata u Jugoslaviju U
ovoj organizaciji "Vjerni Hrvati" vidnu ulogu igraju pored po-znatih
ustaša i nekoji vodeći članovi Hrvatske Seljačke Stran-ke
koji su utekli iz zemlje pred narodnim gnjevom
U Koruškoj (opet engleska zona) predstavnici austrijske
narodne stranke uspostavili su reakcionarni "Savez austrij-skih
Slovenaca" sa kojim rukovode germanofili i hrvatski fa-šisti
Članovi tog Saveza izazivaju konflikte na granici i pro-vode
terorističke djelatnosti protiv Jugoslavije
Jugoslavenski fašisti ugodno žive i slobodno rade pro
tiv nove Jugoslavije i u francuskoj zoni Ovdje pak postoji
"Kraljevski nacionalni komitet" filijala "Komiteta pristalica
kralja Petra" u Salcburgu U posljednje vrijeme djelatnost ovog
fašističkog ološa postaje aktivnija i pokazuje tendenciju udru-živanja
i centralizacije Centar je Salcburg — američka oku-paciona
zona
Pored ovih postoji niz raznih odbora i pododbora sredi-šnjica
i glavnih stanova u Italiji Njemačko} Francuskoj i
Austriji odbora u kojima su okupljeni razni izdajnici ratni zlo-činci
i poznati fašisti
Svih njih svrha je što više narušiti ugled nove Jugosla-vije
i raznim provokativnim mjerama izazvati bilo sukobe
na granicama bilo terorističke akcije u zemlji i nadasve pri-kazati
novu Jugoslaviju u stranom svijetu kao zemlju "strašnog
terora progona i pljačke" — zemlju neprijateljsku prema svo-jto
velikim saveznicima A cilj — da se uz pomoć zapadnih
saveznika — (čija diplomacija izgleda vjeruje više fašisti-čkim
zločincima i narodnim izdajnicima nego narodu koji je
kroz više od četiri godine bio u neprestanoj borbi protiv na-šeg
zajedničkog neprijatelja i u toj borbi dao brijegove žrta-va)
ponovno popnu na vlast razni fašistički zločinci ratni pro-fltir- i
izdajnici i ostala antinarodna čeljad koja je po narodu
istjerana iz vlasti i zemlje
Ova hajka protiv nove Jugoslavije ima još jedan drugi
osnovni cilj Ona treba da skrene pažnju sa dogadjaja na
Srednjem Istoku — Palestini — i na Dalekom Istoku — u
Indiji Ona treba da pojača američko-britansk- u tezu na sa-danj- oj
mirovnoj konferenciji da se "internacionalizira" Trst
Ona je konačno proračunani napad "zapadnog bloka" protiv
zemalja u Istočnoj Europi koje su pošle putem nove demokra-cije
To je polaganje temelja za novi imperijalMicTci rat
S ove točke gledišta mi promatramo današnje provoka-cije
i prijetnje da će se s Jugoslavijom "prekinuti" ili kako
kaše jedna vijest iz Washingtona "ekonomski pritisnuti"
Jugoslavija po njihovom treba dianuti ruke od Trsta
Ona bi morala dopustiti slobodan ufcaak I izkaak svojih iz-dajnika
i ratnih zločinaca Ona bi im morala dati vlast Ona
bi morala postati druga Grčka Ona bi se morala vratiti na
staro stanje i uvesti kralja Petra na prijestolje U kratko
ona bi morala postati vazal bilo Velike Britanije ili Amerike
A toga Jugoslavija neće Narodi Jugoslavije su preko brijegovn
lješina svojih najboljih sinova i kćeri izvojevali slobodu -- bratstvo i jedinstvo Oni tu slobodu cijene Oni grade id' svoj novi dom u čijim temeljima su zazidane kosti 1700 C"?
najboljih sinova i kćeri Njihova sloboda je i previše rkupa
da bi ih razne provokacije mogle svesti s puta u bolju budu
ćnost Oni neće povratka na staro pa ma još jednom radi
toga ratovali
DOZIVITI CE KRAH SVAKI ONAJ
PREKROJAVANJU EUROPE
Najbolji
Agrarna reforma se u Jugosla-viji
privodi kraju Proći će samo
još nekoliko dana i sva zemlja
koju su do sada uiivali narodni
neprijatelji pojedini nenarodni
svećenici trgovci bankari vele
posjednici i drugi gulikože i pre-bogati
ljudi bit će konačno podi-jeljena
medju na5u seljačku siro-tinju
Diobom zemlje iz agrarnog
fonda zadovoljen su u svim fe-deralnim
jedinicama naše nove
demokratske Republike Jugosla-vije
stotine tisuća seljačkih obi-telji
koje su do sada tu zemlju
teškom mukom i znojem obradji- -
vali za mizernu nadnicu ili pak
uz polovicu a često i uz trećinu
Ma da su kotarske komisije za
agrarnu reformu i kolonizaciju
nastojale i podavale svu moguću
palnju da se zemlja iz agrarnog
fonda što pravednije podijeli če-sto
su naiazile na poteškoće koje
su se stavljale na put kod diobe
kako od strane reakcionarnih
zemljoposjednika tako i od strane
samih agrarnih interesenata
Te poteškoće mnogo su ospo-ra%-a- le
rad agrarnih komisija Ra-di
njih se izgubilo skoro trećinu
vremena koje je bilo potrebno za
diobu Poteškoće su u glavnom
nastajale radi dostavljanja krivih
podataka i uvjerenja koje su ko-misije
primale od pojedinih ne-savjesnih
agrarnih odbora inte-resenata
i zemljoposjednika
Rilo je slučajeva da su pojedi-ni
svećenici na agrarne rasprave
dovodili sve svoje zvonare i crk- -
venjaice koji su navijan da s
svećenicima ostavi zemlja jer da
oni bez zemlje ne će moći živjeti
Na raspravama za pojedine vele-posjednike
i mlinare čak su se za-lagali
i bivši njihovi najamnici i
težaci koji su prije rasprave bili
nagovorenl te su nastojali da se
njihovim gazdama trgovcima i
veleposjednicima te mlinarima
prizna zemljoradničko pravo i ako
se nikada prije pa ni sada nisu
bavili i ne bave zemljoradnjom
Navest ću ovdje nekoliko konkret-nih
primjera iz Jastrebarskog ko-tara
Mnogi župnici i svi velepo
sjednici izuzevši bivših sudaca I
Radea i Crnila koji se i onako
već dulje vrijeme djelomično bave
zemljoradnjom podnijeli su kotar-skoj
agrarnoj komisiji molbe da
im se prizna zemljoradničko pra-vo
Ove molbe potvrđivali su i
pojedini mjesni Narodni odbori
tvrdeći da se molitelji nikada ni
su bavili ničim drugim osim zem-ljoradnjom
Davanjem ovakvih krivih uvje-renja
kojima se pokušavalo za-vesti
u bludnju kotarske agrarne
komisije pokazali su pojedini na-rodni
odbori da im je u većem in-teresu
štititi probitke egoističkih i
reakcionarnih bogataša nego li
pravedno i savjesno vršiti svoju
i od naroda im povjerenu dužnost
Kadi davanja lažnih uvjerenja
i izigravanja narodnih zakona po- - Odlazak
samo iz Kanade nego sviju preko-- 1
morskih zemalja atputovala je
ovih dana u Federativnu Narod-nu
Republiku Jugoslaviju
koju predvodi Stevo
Serdar glavni predsjednik Saveza
Kanadskih Srba otišla je iz To-ronta
u utorak 13 augusta a na
brod u Ncw Vorku ukrcala se 10 '
augusta
Ostali članovi delegacije Jesu : l
STEVO SERDAR
NOVOSTI Četvrtak 22 augusta 1946
odgovor reakciji
: zvani su nesavjesni odbornici na
uuguvuruusi uok su pojeaini ve-leposjednici
i nazovi seljaci po-kušavali
naprijed opisanim nači-nom
izigrati agrarnu reformu ne-koji
pak nenarodni svećenici pri-mjenjivali
su u ovoj nečasnoj ra-boti
druge metodeOni su vještom
propagandom i njima srodnom
taktikom zalazili čak na polja k
bezemljašima i nagovarali ih da
odustanu od dodijeljene zemlje
jer da će tobože biti prokleti
Tako je kod oranja dodijeljenog
zemljišta Dari I'ustaj u neposred-noj
blizini samostana u Jastrebar-sko- m
prišao k oračima gvardijan
i počeo napadati orače i Daru
Puštaj zašto rade tudju zemlju
kako su je mogli primiti kada
znadu da nije njihova da u tu-dje- m
nema sreće i da dodijeljenu
zemlju ne će dugo uživati jer da
će skoro doći do nekih promjena
Jedan veleposjednik iz okolice
Jastrebarskog toliko žali izvlaš-ten- u
zemlju da svoje nekadašnje
najamnike koji su tu zemlju do-bili
naziva strvinarima Svi ova
kvi prebogati ljudi koji su već
dio svoga života preživjeli od
truda znoja i žuljeva svojih na-jamnih
radnika bili su uvijek pa
su i danas nastroje-ni
Oni se danas bune i negoduju
protiv pravednih i čovjekoljubivih
zakona koji ispunjavaju vječite
težnje širokih narodnih slojeva
Njima nije pravo što se ideja
mučenika Matije Gupca i misli se-ljačkih
učitelja blagopokojnog
Ante i Stjepana Radića temeljito
provode u djelo Svi reakcionare!
i sebičnjaci negiraju pravo seo
skoj sirotinji za zemlju Njima
nije pravo što će provedbom čo-vječan- skih
i pravednih narodnih
zakona u buduće svaki pošten se-ljak
sa svojom porodicom imati
dugo željni i bolji život
Uzrečica koju je dao i tuma-čio
našem narodu blagopokojni
naš učitelj Stjepan Radić "Selja-ku
zemlja — Radniku tvornica"
temeljito se provodi u život Re-akcija
ometa oživotvorenje ovo
parole A zašto? Zato jer se
njezin sadržaj kosi sa sebičnim
interesima kapitalista i bogataša
veleposjednika zato jer će dio-bom
veleposjedničke zemlje sitni
seljak biti više slobodan neovisan
i On će biti bliži u
jednakosti i vrijednosti svome do-sadašnjem
prebogatom susjedu
nego je prije bio
Reakcija toga ne će Ona želi
nešto drugo Ona hoće laž go-spodstvo
nerad šverc izrabljiva-nje
podlost i ropstvo
Ona bi htjela povratak u feu-dalno
doba u kojemu je uživala u
neradu i orgijama na neukosti i
potlačenosti kmetova i najamni-ka
Reakcija nema srca i ljud-skog
osjećaja da svaki radnik i
pošten čovjek ima pravo na zem-lju
i na život Reakcija ne priz-naje
da je svaki pošten čovjek i
žena naš brat i naša sestra nal
SAOPĆENJE VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
Prva iseljenička delegacija ne Jure šaban glavni predsjednik
Delegacija
reakcionarno
zadovoljan
Saveza Kanadkih Hnata Nikola
Kombol i Mate Volarić iz Vanco-uter- a
te Stanko Josipović iz Ha-millo- na
Delegacija predstavlja grupe
iseljenika-povratnik- a i Vijeće Ka-nadskih
Juinih Siavena a njezi-na
je glavna zadaća da uredi pi
tanje organizovanog povratka ine- -
Ijenika u zemlju odnosno da pod- -
nese razne predloge kako da se
JUHE ŠARAN
drug i drugarica i po Bogu 1 po
prirodi
Nju ne zabrinjuje bijeda go-lotinja
i glad siromašnih siromaš-ne
i nejake djece ni njezine oko-line
ni cijelog naroda Ona je
egoistična bezosjećna nesavje-sna
bezdušna i nijema za potre-be
i na suze sirotinje koja oko
nje mizerno živi Mi u našima
dnevnim razgovorima često čuje-mo
kojeg susjeda ili znanca kako
kaže: Sto me briga za druge
glavno da je meni dobro Ova se
primjetba prijatelji ispoljava iz
reakciji sklonog duha iz duha ko-ji
ne vodi brige o nikome dru-gome
Toj reakciji današnja naša om-ladina
i svi ljudi bistrijeg uma I
prijatelji kulturnog i ekonomskog
napretka naših naroda odrješito
odgovaraju osnivanjem i formira-njem
svojih političkih i prosvjet-nih
organizacija humanih društa-va
i radnih formacija svojim
energičnim i aktivnim radom na
obnovi i izgradnji zemlje svojom
sviješću za jedinstvo bratstvo i
mir naših jugoslavenskih naroda
i naroda cijeloga svijeta
Toj reakciji naš hrvatski narod
odgovara pružanjem materijalne
pomoći onim krajevima naše do-movine
koji su u prošlome ratu
najviše stradali toj reakciji odgo-varaju
i naši narodni zakoni svo-jom
demokratičnošću i čovječno-šć- u
te podjelom veleposjedničkih
i crkvenih dobara onome sloju
našega naroda koji je do sada
drugima bio uvijek samo dobar
sluga i najamnik a nikada slo-bodan
i svoj gospodar
Ovo je najbolji odgovor reakciji
JOSIP RUDAR seljak
iz Sv Jane kod Jastrebarskog
MADJARSKA NOVINA
0 TRSTU
Budimpešta — Tanjug — 3 au-gusta
— Novina "Sabad Ner"
organ komunističke partije Ma-djars- ke
donosi Članak u kome se
rasmatrajući zadatke mirovne
konference govori o problemu
Trsta U listu se podvlači da bi
u slučaju da taj grad ne bude pri-ključen
Jugoslaviji "države Jugo-istočne
Europe izgubile jedan od
najvažnijih uslova svoje ekonom-ske
samostalnosti — slobodnu u-potr- ebu
luke Trsta"
Kao jedno od vrlo važnih pita-nja
novina ističe pitanje plovidbe
Dunavom i izmedju ostalog piše:
"Prediog Bevina i Byrnsa o ta-kozvanoj
internacionalizaciji Du-nava
predstavlja program eko-nomske
kolonizacije dunavskih i
balkanskih država Sovjetski Sa-vez
zastupa stanovište da je plo-vidba
Dunavom stvar podunav-skih
naroda pa je i u tom slučaju
dao konsekventan izraz principa
ravnopravnosti naroda"
to ostvari I Serdar i šaban su u delegaciju
izabrani po gradjevinarskoj grupi '
Josipović je izabran po poljopriv-rednoj
! grupi Kombol ribarskoj a
Volarić po grupi šumskih radnika
Ostale grupe (kamenolomsko-gra-djevinarsk- a
ugljenokopačka me-talsko-zanatli- jska
i metalsko-ru-darsk- a) I
nisu Još dovoljno jake
članstvom i organizaciono učvršće-ne
i zato nemaju svog delegata
Glavni cilj organizovanja grupa
Jeste da iseljeniei-povratni- ci po-mognu
u obnovi i izgradnji ratom
razorene i opustošene zemlje i to
NIKOLA KOMROL
f&lggtl9
KOJI MAŠTA 0
PO STAROM KALUPU
"PRAVDA" POVODOM STAVA ČLANA BRITANSKE KON-ZERVATIVNE
STRANKE EMERYA
Moskva — U Pravdi je objav-ljen
članak Viktorova pod naslo-vom:
"Mister Emery spašava
Europu"
Pisac članka kaže da je Mr
Emery istaknuti član britanske
konzervativne stranke stari Chur-chillo- v
prijatelj nezadovoljan si-tuacijom
u Europi On je o tome
obavjestio svijet preko francuskog
časopisa "Le Mond Franse" obja-viv- Si
u njemu članak "Britanska
imperija i Europa"
Emery je tu prikazao Europu
u jaku žalosnoj boji Po njegovom
mišljenju sadanja situacija na
ovom kontinentu je gora od one
poslije versaljskog ugovora On
priznaje da je versaljski ugovor
"ostavio mnogo otvorenih rana
nezadovoljnih žalbi gorkih neza-dovoljstva
i podijelio i balkanizi-rao
jedan dio Europe" Ali stvari
su sada po njegovu još u gorem
svjetlu
Emery izjavljuje da on ne mo-že
smatrati Sovjetski Savez kao
europsku državu On Engleskoj
daje više ulogu rukovodioca nego
učesnika "europskog saveza"
Tvrdeći da je to Što on želi stvar-no
kaže da "cijela Europa čeka
od nas rukovodstvo i direktive
kako bi izašla iz ćorsokaka" I
tako je Emery spreman spasiti
Europu Samo još nije rješeno pi-tanje
da li europske države pri-staju
na preinačenje koje predla-že
Emery tim prije što kako se
vidi ovaj ima veoma neobičan
stav prema Europi
Emervjeva glavna politička li-nija
je očigledna Dok se do sada
Britanija služeći se politikom
ravnoteže mogla mirno osloniti
na svoj nadmoćni politički i eko-nomski
uticaj samo u tako osjet-ljivim
krajevima kao što su Ho-landi- ja
i Belgija sada — kada je
cijela Europa postala britanska
"Ahilova peta" — Velika Brita-nija
mora sebi osigurati domini-rajući
uticaj u cijeloj Europi
Uporno i propovjedajući ujedi-njenje
Europe Emery najprije
upućuje svoj poziv Francuskoj
Na drugo mjesto Emery stavlja
Njemačku bez čijeg učešća on ne
može zamisliti svoj "europski sa-vez"
Njega naročito privlači in-dustrijski
potencijal ove zemlje
"Europa — kaže on — ne može
sebi dozvoliti luksuza da vječito
bude bez njemačke industrije"
Emery se izlažući svoju kon-cepciju
britanske politike u Euro-pi
nikako ne obazire na činjenicu
da se u Engleskoj nalazi na vla
sti laburistička vlada Posmatra-juć- i
vanjsku politiku ove vlade
on je nesumljivo došao do zaklju-čka
da ona ne služi nikako kao za-preka
za ostvarenje njegovih pla-nova
koji odražavaju nade i ra-spoloženje
engleskih konzervativ-nih
krugova
Zaista zar otvorena podrška
Frankovom režimu koju provodi
britanska vlada ne odgovora više
na taj način što će svaki član
doprinjeti stanovitu svotu novca
za koji će se nabaviti raznu ma- -
šineriju i alat i što će po dolasku
u zemlju zajednički preuzeti ra-zne
poslove Do danas grupe već
raspolažu sa fondom od nekoliko
stotina hiljada dolara za nabav--
ku mašinerije i alata a sigurno
je da će se ta svota povećati ne
koliko puta do odlaska
S druge strane ovakav organi-z- o
van i povratak pruia i samim
iseljenicima koji te vraćaju bolje
mogućnosti snalaženja kad dodju
u zemlju i prilagodjivanja tamo
MATK VOLARIĆ
#- -' — rj'
Emervjevoj koncepciji nego kon-cepciji
engleske demokratske jav-nosti
koja zahtjeva odlučnu borbu
protiv fašističkih režima? Zar en-gleska
politika u Grčkoj gdje se
priprema falsifikat plebiscita ni-je
u duhu koncepcije Emeryja
koje zahtjeva učvršćenje engle-skih
pozicija u Europi pa bilo pod
koju cijenu? Zar engleska poli-tika
u Poljskoj nije politika podr-ške
reakcionarnih snaga? Kako
da se na drugi način objasni po- kroviteljstvo koje se ukazuje An-der- su
i njegovoj kliki protiv na-rodnih
elemenata? Kako da se
objasni držanje britanskih okupa-cionih
vlasti koje se brinu za is-korišćav-anje
njemačkih industrij-skih
potencijala u konkretnom
slučaju Ruhra i to sa konkretnim
činjenicama ?
Viktorov završava svoj članak
slijedećim riječima: "Sve ove či-njenice
vode nas na misao da je
Emery ističući svoj plan imao u
vidu vječitu nasljednost engleske
vanjske politike koja se tako ja-sno
izražava u politici laburisti
čke vlade U kojoj li je mjeri re-alan
Emervjev plan nezavisno od
toga tko bi ga ostvario — u pot-punosti
ili djelomično — recimo
u okviru "zapadnog bloka"? Na
to postoji samo jedan odgovor:
Onaj tko slično Emeryju mašta da
prekroji Europu po starom obra-scu
onaj tko računa sa stvara-njem
anti-sovjetsk- og bloka u Eu-ropi
onaj tko ne može ili neće
shvatiti novu posljeratnu Europu
čiji narodi ne žele živjeti po sta-rom
taj će neizbježno doživiti
krah"
Brdine uglja čekali će
prvi vlak u Banovićima
Banovići — Dok jugoslavenska
omladina neprimjernim radnim
elanom savlađujući velike pote-škoće
radi na izgradnji pruge
Brčko-Banovi- ći u Banovićima se
pak radi na otvaranju rudnika i
izgradnji modernog rudarskog na
selja Kao i na pruzi u Banovići-ma
se radi užurbano i udarnički
kako bi se odmah po dovršenju
pruge moglo početi iskorišćava-nje- m
ogromnog bogastva ugljenog
bazena
Ugljeni bazen Banovići proteže
se u duljini od 20 kilometara a u
širini od 3 do 5 kilometara Ovaj
pojas neobično je bogat naslaga-ma
mrkog ugljena vrlo dobrog
kvaliteta čija je karolična moć 4
do 5 hiljada karolija Naslage
uglja nalaze se plitko pod zem-ljišnom
površinom i sada se radi
na odklanjanju slojeva zemlje koji
pokrivaju ugljen
Rezerve uglja su tako ogromne
da se prema procjeni stručnjaka
mogu decenijama iskorišćavati
Radnici zaposleni na otvaranju
rudnika spremaju se prvi vlak u
Banovićima dočekati sa brdima
uglja spremljenog za prevoz
šnjim ekonomskim prilikama
Glavna pitanja koja delegacija
ima rješiti jesu: Gdje će koja
grupa raditi i što kakvu mašine-riju
treba nabaviti i donesti ka-da
će se putovati i kako zatim
problem familijarnih itd
Organizovani povratak iselje-nika
je zamašan podhvat jer ne
će se moći tako brzo i glatko
naći rješenje svih problema Ali
organizovani povratak je najis-pravni- ji
i najbolji za zemlju i za
one koji se vraćaju i nema nika-kve
sumnje da će se rješenje tih
problema naći
iseljeničke delegacije u Jugoslaviju
STANKO JOSIPOVIĆ
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, August 22, 1946 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1946-08-22 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot000852 |
Description
| Title | 000391 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | BTRANA 1 NOVOSTI Pcblished every Tuesdav Thursday and Sarurdar by the Novoiti Publishing Companv In th Croatian Language Autkriid SecoiMl Om MaiL Ulazi ivald utorak četvrtak Pot Offke Dcpartncat OtUwa i subotu u hrretakom Jeziku Registered in th Regiatrv Office lor the Clrr ol Toronto on tbe 24th day of October 1941 a No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephene: ADelcride 1642 Dop be potpisa se ne uvrićuju — Rukopis se ne Tiaćaju Provokacije protiv Jugoslavije U posljednje vrijeme učestale su razne provokacije pro-tiv nove narodne Jugoslavije Provociraju američki avijatičari koji bez odobrenja i bez ikakva prava zaleću u jugoslavenski teritorij na ratnim aeroplanima Protestiraju Englezi radi na-vodnog "diskreditiranja" britanske vlade i Velike Britanije u opće u Julijskoj Krajini Protestiraju Grci opružujud Jugosla-viju da izaziva nerede na jugoslavensko-grčko- j granici Pro-vociraju talijanski fašisti u jugoslavenskom Trstu izazivajući jugoslavenske vojnike i ostale gradjane Protestira i papa jer da je navodno proganjana katolička vjera u Jugoslaviji 1 tako dalje režu na novu Jugoslaviju svi kojima je Jugoslavija postala trn u oku samo za to Sto je pošla putem istinske de-mokracije i što su narodi Jugoslavije stresli sa svojih ledja iz-rabljiv- ace potpaljivače ratova i fašističke prirepine koji su tom zemljom vladali sve od njenog postanka Najaktivniju akciju protiv Jugoslavije vode jugoslavenski ustaše i četnici Oni su stvorili čitav niz svojih tajnih i javnih organizacija nakon bijega iz Jugoslavije Centri djelatnosti su reakcionarni "Nacionalni komitet oslobodjenja Jugoslavije" i "Komitet pristalica kralja Petra" u Salcburgu (američka oku-paciona zona) U tim komitetima suradjuju bivši jugoslavenski generali poznati reakcionara Kovačević Brašić i Popović Oni organiziraju i šalju u Jugoslaviju terorističke bande Ka-drovi terorista vrbuju se u logoru Pongau u kome je oko 1500 bivših oficira stare jugoslavenske vojske U Linču rovari i stvara zavjere protiv Jugoslavije poznati "Slovenski narodni komitet" U Gracu (engleska zona) postoji anti-jugoekiven- ski ko-mitet za pomaganje izbjeglica iz Južne Štajerske" i "Savez Vjerni Hrvati" Ti "Vjerni Hrvati" u čijoj su organizaciji usta-le domobranski oficiri i reakcionarno hrvatsko svećenstvo centar su prebacivanja špijuna i diverzanata u Jugoslaviju U ovoj organizaciji "Vjerni Hrvati" vidnu ulogu igraju pored po-znatih ustaša i nekoji vodeći članovi Hrvatske Seljačke Stran-ke koji su utekli iz zemlje pred narodnim gnjevom U Koruškoj (opet engleska zona) predstavnici austrijske narodne stranke uspostavili su reakcionarni "Savez austrij-skih Slovenaca" sa kojim rukovode germanofili i hrvatski fa-šisti Članovi tog Saveza izazivaju konflikte na granici i pro-vode terorističke djelatnosti protiv Jugoslavije Jugoslavenski fašisti ugodno žive i slobodno rade pro tiv nove Jugoslavije i u francuskoj zoni Ovdje pak postoji "Kraljevski nacionalni komitet" filijala "Komiteta pristalica kralja Petra" u Salcburgu U posljednje vrijeme djelatnost ovog fašističkog ološa postaje aktivnija i pokazuje tendenciju udru-živanja i centralizacije Centar je Salcburg — američka oku-paciona zona Pored ovih postoji niz raznih odbora i pododbora sredi-šnjica i glavnih stanova u Italiji Njemačko} Francuskoj i Austriji odbora u kojima su okupljeni razni izdajnici ratni zlo-činci i poznati fašisti Svih njih svrha je što više narušiti ugled nove Jugosla-vije i raznim provokativnim mjerama izazvati bilo sukobe na granicama bilo terorističke akcije u zemlji i nadasve pri-kazati novu Jugoslaviju u stranom svijetu kao zemlju "strašnog terora progona i pljačke" — zemlju neprijateljsku prema svo-jto velikim saveznicima A cilj — da se uz pomoć zapadnih saveznika — (čija diplomacija izgleda vjeruje više fašisti-čkim zločincima i narodnim izdajnicima nego narodu koji je kroz više od četiri godine bio u neprestanoj borbi protiv na-šeg zajedničkog neprijatelja i u toj borbi dao brijegove žrta-va) ponovno popnu na vlast razni fašistički zločinci ratni pro-fltir- i izdajnici i ostala antinarodna čeljad koja je po narodu istjerana iz vlasti i zemlje Ova hajka protiv nove Jugoslavije ima još jedan drugi osnovni cilj Ona treba da skrene pažnju sa dogadjaja na Srednjem Istoku — Palestini — i na Dalekom Istoku — u Indiji Ona treba da pojača američko-britansk- u tezu na sa-danj- oj mirovnoj konferenciji da se "internacionalizira" Trst Ona je konačno proračunani napad "zapadnog bloka" protiv zemalja u Istočnoj Europi koje su pošle putem nove demokra-cije To je polaganje temelja za novi imperijalMicTci rat S ove točke gledišta mi promatramo današnje provoka-cije i prijetnje da će se s Jugoslavijom "prekinuti" ili kako kaše jedna vijest iz Washingtona "ekonomski pritisnuti" Jugoslavija po njihovom treba dianuti ruke od Trsta Ona bi morala dopustiti slobodan ufcaak I izkaak svojih iz-dajnika i ratnih zločinaca Ona bi im morala dati vlast Ona bi morala postati druga Grčka Ona bi se morala vratiti na staro stanje i uvesti kralja Petra na prijestolje U kratko ona bi morala postati vazal bilo Velike Britanije ili Amerike A toga Jugoslavija neće Narodi Jugoslavije su preko brijegovn lješina svojih najboljih sinova i kćeri izvojevali slobodu -- bratstvo i jedinstvo Oni tu slobodu cijene Oni grade id' svoj novi dom u čijim temeljima su zazidane kosti 1700 C"? najboljih sinova i kćeri Njihova sloboda je i previše rkupa da bi ih razne provokacije mogle svesti s puta u bolju budu ćnost Oni neće povratka na staro pa ma još jednom radi toga ratovali DOZIVITI CE KRAH SVAKI ONAJ PREKROJAVANJU EUROPE Najbolji Agrarna reforma se u Jugosla-viji privodi kraju Proći će samo još nekoliko dana i sva zemlja koju su do sada uiivali narodni neprijatelji pojedini nenarodni svećenici trgovci bankari vele posjednici i drugi gulikože i pre-bogati ljudi bit će konačno podi-jeljena medju na5u seljačku siro-tinju Diobom zemlje iz agrarnog fonda zadovoljen su u svim fe-deralnim jedinicama naše nove demokratske Republike Jugosla-vije stotine tisuća seljačkih obi-telji koje su do sada tu zemlju teškom mukom i znojem obradji- - vali za mizernu nadnicu ili pak uz polovicu a često i uz trećinu Ma da su kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju nastojale i podavale svu moguću palnju da se zemlja iz agrarnog fonda što pravednije podijeli če-sto su naiazile na poteškoće koje su se stavljale na put kod diobe kako od strane reakcionarnih zemljoposjednika tako i od strane samih agrarnih interesenata Te poteškoće mnogo su ospo-ra%-a- le rad agrarnih komisija Ra-di njih se izgubilo skoro trećinu vremena koje je bilo potrebno za diobu Poteškoće su u glavnom nastajale radi dostavljanja krivih podataka i uvjerenja koje su ko-misije primale od pojedinih ne-savjesnih agrarnih odbora inte-resenata i zemljoposjednika Rilo je slučajeva da su pojedi-ni svećenici na agrarne rasprave dovodili sve svoje zvonare i crk- - venjaice koji su navijan da s svećenicima ostavi zemlja jer da oni bez zemlje ne će moći živjeti Na raspravama za pojedine vele-posjednike i mlinare čak su se za-lagali i bivši njihovi najamnici i težaci koji su prije rasprave bili nagovorenl te su nastojali da se njihovim gazdama trgovcima i veleposjednicima te mlinarima prizna zemljoradničko pravo i ako se nikada prije pa ni sada nisu bavili i ne bave zemljoradnjom Navest ću ovdje nekoliko konkret-nih primjera iz Jastrebarskog ko-tara Mnogi župnici i svi velepo sjednici izuzevši bivših sudaca I Radea i Crnila koji se i onako već dulje vrijeme djelomično bave zemljoradnjom podnijeli su kotar-skoj agrarnoj komisiji molbe da im se prizna zemljoradničko pra-vo Ove molbe potvrđivali su i pojedini mjesni Narodni odbori tvrdeći da se molitelji nikada ni su bavili ničim drugim osim zem-ljoradnjom Davanjem ovakvih krivih uvje-renja kojima se pokušavalo za-vesti u bludnju kotarske agrarne komisije pokazali su pojedini na-rodni odbori da im je u većem in-teresu štititi probitke egoističkih i reakcionarnih bogataša nego li pravedno i savjesno vršiti svoju i od naroda im povjerenu dužnost Kadi davanja lažnih uvjerenja i izigravanja narodnih zakona po- - Odlazak samo iz Kanade nego sviju preko-- 1 morskih zemalja atputovala je ovih dana u Federativnu Narod-nu Republiku Jugoslaviju koju predvodi Stevo Serdar glavni predsjednik Saveza Kanadskih Srba otišla je iz To-ronta u utorak 13 augusta a na brod u Ncw Vorku ukrcala se 10 ' augusta Ostali članovi delegacije Jesu : l STEVO SERDAR NOVOSTI Četvrtak 22 augusta 1946 odgovor reakciji : zvani su nesavjesni odbornici na uuguvuruusi uok su pojeaini ve-leposjednici i nazovi seljaci po-kušavali naprijed opisanim nači-nom izigrati agrarnu reformu ne-koji pak nenarodni svećenici pri-mjenjivali su u ovoj nečasnoj ra-boti druge metodeOni su vještom propagandom i njima srodnom taktikom zalazili čak na polja k bezemljašima i nagovarali ih da odustanu od dodijeljene zemlje jer da će tobože biti prokleti Tako je kod oranja dodijeljenog zemljišta Dari I'ustaj u neposred-noj blizini samostana u Jastrebar-sko- m prišao k oračima gvardijan i počeo napadati orače i Daru Puštaj zašto rade tudju zemlju kako su je mogli primiti kada znadu da nije njihova da u tu-dje- m nema sreće i da dodijeljenu zemlju ne će dugo uživati jer da će skoro doći do nekih promjena Jedan veleposjednik iz okolice Jastrebarskog toliko žali izvlaš-ten- u zemlju da svoje nekadašnje najamnike koji su tu zemlju do-bili naziva strvinarima Svi ova kvi prebogati ljudi koji su već dio svoga života preživjeli od truda znoja i žuljeva svojih na-jamnih radnika bili su uvijek pa su i danas nastroje-ni Oni se danas bune i negoduju protiv pravednih i čovjekoljubivih zakona koji ispunjavaju vječite težnje širokih narodnih slojeva Njima nije pravo što se ideja mučenika Matije Gupca i misli se-ljačkih učitelja blagopokojnog Ante i Stjepana Radića temeljito provode u djelo Svi reakcionare! i sebičnjaci negiraju pravo seo skoj sirotinji za zemlju Njima nije pravo što će provedbom čo-vječan- skih i pravednih narodnih zakona u buduće svaki pošten se-ljak sa svojom porodicom imati dugo željni i bolji život Uzrečica koju je dao i tuma-čio našem narodu blagopokojni naš učitelj Stjepan Radić "Selja-ku zemlja — Radniku tvornica" temeljito se provodi u život Re-akcija ometa oživotvorenje ovo parole A zašto? Zato jer se njezin sadržaj kosi sa sebičnim interesima kapitalista i bogataša veleposjednika zato jer će dio-bom veleposjedničke zemlje sitni seljak biti više slobodan neovisan i On će biti bliži u jednakosti i vrijednosti svome do-sadašnjem prebogatom susjedu nego je prije bio Reakcija toga ne će Ona želi nešto drugo Ona hoće laž go-spodstvo nerad šverc izrabljiva-nje podlost i ropstvo Ona bi htjela povratak u feu-dalno doba u kojemu je uživala u neradu i orgijama na neukosti i potlačenosti kmetova i najamni-ka Reakcija nema srca i ljud-skog osjećaja da svaki radnik i pošten čovjek ima pravo na zem-lju i na život Reakcija ne priz-naje da je svaki pošten čovjek i žena naš brat i naša sestra nal SAOPĆENJE VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA Prva iseljenička delegacija ne Jure šaban glavni predsjednik Delegacija reakcionarno zadovoljan Saveza Kanadkih Hnata Nikola Kombol i Mate Volarić iz Vanco-uter- a te Stanko Josipović iz Ha-millo- na Delegacija predstavlja grupe iseljenika-povratnik- a i Vijeće Ka-nadskih Juinih Siavena a njezi-na je glavna zadaća da uredi pi tanje organizovanog povratka ine- - Ijenika u zemlju odnosno da pod- - nese razne predloge kako da se JUHE ŠARAN drug i drugarica i po Bogu 1 po prirodi Nju ne zabrinjuje bijeda go-lotinja i glad siromašnih siromaš-ne i nejake djece ni njezine oko-line ni cijelog naroda Ona je egoistična bezosjećna nesavje-sna bezdušna i nijema za potre-be i na suze sirotinje koja oko nje mizerno živi Mi u našima dnevnim razgovorima često čuje-mo kojeg susjeda ili znanca kako kaže: Sto me briga za druge glavno da je meni dobro Ova se primjetba prijatelji ispoljava iz reakciji sklonog duha iz duha ko-ji ne vodi brige o nikome dru-gome Toj reakciji današnja naša om-ladina i svi ljudi bistrijeg uma I prijatelji kulturnog i ekonomskog napretka naših naroda odrješito odgovaraju osnivanjem i formira-njem svojih političkih i prosvjet-nih organizacija humanih društa-va i radnih formacija svojim energičnim i aktivnim radom na obnovi i izgradnji zemlje svojom sviješću za jedinstvo bratstvo i mir naših jugoslavenskih naroda i naroda cijeloga svijeta Toj reakciji naš hrvatski narod odgovara pružanjem materijalne pomoći onim krajevima naše do-movine koji su u prošlome ratu najviše stradali toj reakciji odgo-varaju i naši narodni zakoni svo-jom demokratičnošću i čovječno-šć- u te podjelom veleposjedničkih i crkvenih dobara onome sloju našega naroda koji je do sada drugima bio uvijek samo dobar sluga i najamnik a nikada slo-bodan i svoj gospodar Ovo je najbolji odgovor reakciji JOSIP RUDAR seljak iz Sv Jane kod Jastrebarskog MADJARSKA NOVINA 0 TRSTU Budimpešta — Tanjug — 3 au-gusta — Novina "Sabad Ner" organ komunističke partije Ma-djars- ke donosi Članak u kome se rasmatrajući zadatke mirovne konference govori o problemu Trsta U listu se podvlači da bi u slučaju da taj grad ne bude pri-ključen Jugoslaviji "države Jugo-istočne Europe izgubile jedan od najvažnijih uslova svoje ekonom-ske samostalnosti — slobodnu u-potr- ebu luke Trsta" Kao jedno od vrlo važnih pita-nja novina ističe pitanje plovidbe Dunavom i izmedju ostalog piše: "Prediog Bevina i Byrnsa o ta-kozvanoj internacionalizaciji Du-nava predstavlja program eko-nomske kolonizacije dunavskih i balkanskih država Sovjetski Sa-vez zastupa stanovište da je plo-vidba Dunavom stvar podunav-skih naroda pa je i u tom slučaju dao konsekventan izraz principa ravnopravnosti naroda" to ostvari I Serdar i šaban su u delegaciju izabrani po gradjevinarskoj grupi ' Josipović je izabran po poljopriv-rednoj ! grupi Kombol ribarskoj a Volarić po grupi šumskih radnika Ostale grupe (kamenolomsko-gra-djevinarsk- a ugljenokopačka me-talsko-zanatli- jska i metalsko-ru-darsk- a) I nisu Još dovoljno jake članstvom i organizaciono učvršće-ne i zato nemaju svog delegata Glavni cilj organizovanja grupa Jeste da iseljeniei-povratni- ci po-mognu u obnovi i izgradnji ratom razorene i opustošene zemlje i to NIKOLA KOMROL f&lggtl9 KOJI MAŠTA 0 PO STAROM KALUPU "PRAVDA" POVODOM STAVA ČLANA BRITANSKE KON-ZERVATIVNE STRANKE EMERYA Moskva — U Pravdi je objav-ljen članak Viktorova pod naslo-vom: "Mister Emery spašava Europu" Pisac članka kaže da je Mr Emery istaknuti član britanske konzervativne stranke stari Chur-chillo- v prijatelj nezadovoljan si-tuacijom u Europi On je o tome obavjestio svijet preko francuskog časopisa "Le Mond Franse" obja-viv- Si u njemu članak "Britanska imperija i Europa" Emery je tu prikazao Europu u jaku žalosnoj boji Po njegovom mišljenju sadanja situacija na ovom kontinentu je gora od one poslije versaljskog ugovora On priznaje da je versaljski ugovor "ostavio mnogo otvorenih rana nezadovoljnih žalbi gorkih neza-dovoljstva i podijelio i balkanizi-rao jedan dio Europe" Ali stvari su sada po njegovu još u gorem svjetlu Emery izjavljuje da on ne mo-že smatrati Sovjetski Savez kao europsku državu On Engleskoj daje više ulogu rukovodioca nego učesnika "europskog saveza" Tvrdeći da je to Što on želi stvar-no kaže da "cijela Europa čeka od nas rukovodstvo i direktive kako bi izašla iz ćorsokaka" I tako je Emery spreman spasiti Europu Samo još nije rješeno pi-tanje da li europske države pri-staju na preinačenje koje predla-že Emery tim prije što kako se vidi ovaj ima veoma neobičan stav prema Europi Emervjeva glavna politička li-nija je očigledna Dok se do sada Britanija služeći se politikom ravnoteže mogla mirno osloniti na svoj nadmoćni politički i eko-nomski uticaj samo u tako osjet-ljivim krajevima kao što su Ho-landi- ja i Belgija sada — kada je cijela Europa postala britanska "Ahilova peta" — Velika Brita-nija mora sebi osigurati domini-rajući uticaj u cijeloj Europi Uporno i propovjedajući ujedi-njenje Europe Emery najprije upućuje svoj poziv Francuskoj Na drugo mjesto Emery stavlja Njemačku bez čijeg učešća on ne može zamisliti svoj "europski sa-vez" Njega naročito privlači in-dustrijski potencijal ove zemlje "Europa — kaže on — ne može sebi dozvoliti luksuza da vječito bude bez njemačke industrije" Emery se izlažući svoju kon-cepciju britanske politike u Euro-pi nikako ne obazire na činjenicu da se u Engleskoj nalazi na vla sti laburistička vlada Posmatra-juć- i vanjsku politiku ove vlade on je nesumljivo došao do zaklju-čka da ona ne služi nikako kao za-preka za ostvarenje njegovih pla-nova koji odražavaju nade i ra-spoloženje engleskih konzervativ-nih krugova Zaista zar otvorena podrška Frankovom režimu koju provodi britanska vlada ne odgovora više na taj način što će svaki član doprinjeti stanovitu svotu novca za koji će se nabaviti raznu ma- - šineriju i alat i što će po dolasku u zemlju zajednički preuzeti ra-zne poslove Do danas grupe već raspolažu sa fondom od nekoliko stotina hiljada dolara za nabav-- ku mašinerije i alata a sigurno je da će se ta svota povećati ne koliko puta do odlaska S druge strane ovakav organi-z- o van i povratak pruia i samim iseljenicima koji te vraćaju bolje mogućnosti snalaženja kad dodju u zemlju i prilagodjivanja tamo MATK VOLARIĆ #- -' — rj' Emervjevoj koncepciji nego kon-cepciji engleske demokratske jav-nosti koja zahtjeva odlučnu borbu protiv fašističkih režima? Zar en-gleska politika u Grčkoj gdje se priprema falsifikat plebiscita ni-je u duhu koncepcije Emeryja koje zahtjeva učvršćenje engle-skih pozicija u Europi pa bilo pod koju cijenu? Zar engleska poli-tika u Poljskoj nije politika podr-ške reakcionarnih snaga? Kako da se na drugi način objasni po- kroviteljstvo koje se ukazuje An-der- su i njegovoj kliki protiv na-rodnih elemenata? Kako da se objasni držanje britanskih okupa-cionih vlasti koje se brinu za is-korišćav-anje njemačkih industrij-skih potencijala u konkretnom slučaju Ruhra i to sa konkretnim činjenicama ? Viktorov završava svoj članak slijedećim riječima: "Sve ove či-njenice vode nas na misao da je Emery ističući svoj plan imao u vidu vječitu nasljednost engleske vanjske politike koja se tako ja-sno izražava u politici laburisti čke vlade U kojoj li je mjeri re-alan Emervjev plan nezavisno od toga tko bi ga ostvario — u pot-punosti ili djelomično — recimo u okviru "zapadnog bloka"? Na to postoji samo jedan odgovor: Onaj tko slično Emeryju mašta da prekroji Europu po starom obra-scu onaj tko računa sa stvara-njem anti-sovjetsk- og bloka u Eu-ropi onaj tko ne može ili neće shvatiti novu posljeratnu Europu čiji narodi ne žele živjeti po sta-rom taj će neizbježno doživiti krah" Brdine uglja čekali će prvi vlak u Banovićima Banovići — Dok jugoslavenska omladina neprimjernim radnim elanom savlađujući velike pote-škoće radi na izgradnji pruge Brčko-Banovi- ći u Banovićima se pak radi na otvaranju rudnika i izgradnji modernog rudarskog na selja Kao i na pruzi u Banovići-ma se radi užurbano i udarnički kako bi se odmah po dovršenju pruge moglo početi iskorišćava-nje- m ogromnog bogastva ugljenog bazena Ugljeni bazen Banovići proteže se u duljini od 20 kilometara a u širini od 3 do 5 kilometara Ovaj pojas neobično je bogat naslaga-ma mrkog ugljena vrlo dobrog kvaliteta čija je karolična moć 4 do 5 hiljada karolija Naslage uglja nalaze se plitko pod zem-ljišnom površinom i sada se radi na odklanjanju slojeva zemlje koji pokrivaju ugljen Rezerve uglja su tako ogromne da se prema procjeni stručnjaka mogu decenijama iskorišćavati Radnici zaposleni na otvaranju rudnika spremaju se prvi vlak u Banovićima dočekati sa brdima uglja spremljenog za prevoz šnjim ekonomskim prilikama Glavna pitanja koja delegacija ima rješiti jesu: Gdje će koja grupa raditi i što kakvu mašine-riju treba nabaviti i donesti ka-da će se putovati i kako zatim problem familijarnih itd Organizovani povratak iselje-nika je zamašan podhvat jer ne će se moći tako brzo i glatko naći rješenje svih problema Ali organizovani povratak je najis-pravni- ji i najbolji za zemlju i za one koji se vraćaju i nema nika-kve sumnje da će se rješenje tih problema naći iseljeničke delegacije u Jugoslaviju STANKO JOSIPOVIĆ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000391
